Vozači koji koriste dizel već godinama se suočavaju s cijenom koja je često viša od cijene benzina. Takav odnos nije oduvijek bio uobičajen, a objašnjenje leži u promjenama na tržištu goriva, načinu prerade nafte i sve većoj povezanosti energetskih tržišta širom svijeta.
Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), dizel za drumska vozila gotovo je neprekidno skuplji od običnog benzina u SAD od septembra 2004. godine. Međutim, sadašnja razlika ne može se objasniti samo dugoročnim promjenama. Na cijene dodatno utiču poremećaji u radu rafinerija, ograničene zalihe i geopolitički sukobi.
Zašto je dizel nekada bio jeftiniji?
Prije sredine dvijehiljaditih dizel se u SAD često prodavao po nižoj cijeni od benzina. Postojali su izuzeci, naročito tokom hladnih zima, kada je povećana potražnja za lož-uljem podizala cijene proizvoda koji se dobijaju sličnim procesima prerade.
Preokret je počeo oko 2004. godine, kada su se promijenili troškovi proizvodnje, poreski uslovi i odnos ponude i potražnje.
Jedan od važnih faktora bilo je uvođenje strožih standarda za sadržaj sumpora u dizelu za drumska vozila u SAD. Rafinerije su morale da ulažu u dodatnu opremu i procese prerade kako bi proizvodile gorivo koje manje zagađuje životnu sredinu.
Te promjene povećale su troškove proizvodnje i distribucije dizela. Istovremeno je rasla potražnja za tim gorivom na međunarodnom tržištu.
EIA navodi tri važna razloga zbog kojih je dizel u SAD posljednjih godina skuplji od benzina: veću potražnju za dizelom i drugim destilatima, veće troškove proizvodnje goriva s niskim sadržajem sumpora i viši savezni akcizni porez na dizel.
Dizel je važan za cijelu privredu
Za razliku od benzina, koji se najvećim dijelom povezuje s putničkim automobilima, dizel ima ključnu ulogu u transportu robe, poljoprivredi, građevinarstvu i industriji.
Kamioni, traktori, građevinske mašine i brojna industrijska postrojenja zavise od ovog goriva. Dizel se koristi i u pojedinim sistemima grijanja, zbog čega potražnja može dodatno porasti tokom hladnijih mjeseci.
Zbog tako široke primjene, poremećaji u snabdijevanju dizelom mogu se prenijeti na veliki dio privrede. Ako prevoznici plaćaju više za gorivo, rastu i troškovi transporta, što može uticati na cijene hrane, robe široke potrošnje i drugih proizvoda.
Na cijenu dizela zato ne utiče samo količina nafte koja se izvlači iz zemlje. Važno je i koliko rafinerije mogu da proizvedu, kakve proizvode mogu da dobiju iz sirove nafte i koliko goriva je dostupno na tržištu.
Zašto je razlika sada toliko velika?
Dugoročni faktori objašnjavaju zašto dizel često košta više od benzina, ali ne i zašto je razlika u pojedinim periodima toliko izražena.
Za to je važno stanje na globalnom tržištu. Dizel i drugi proizvodi srednje destilacije suočavaju se s ograničenom ponudom zbog poremećaja u radu rafinerija, smanjenog izvoza pojedinih proizvođača i geopolitičkih sukoba.
Međunarodna agencija za energiju upozorila je u izvještaju objavljenom 14. oktobra 2026. da bi globalni problemi sa snabdijevanjem dizelom mogli potrajati dobar dio 2027. godine. Poremećaji povezani sa sukobima na Bliskom istoku i napadima na rusku rafinerijsku infrastrukturu smanjili su dostupne količine goriva na svjetskom tržištu.
Prema izvještaju agencije, gubici u snabdijevanju iz pogođenih područja dostigli su oko 1,3 miliona barela dnevno tokom septembra, što odgovara približno 4,5 odsto globalne potražnje. Istovremeno su zalihe nastavile da se smanjuju u periodu kada bi se uobičajeno očekivalo njihovo sezonsko povećanje.
Kada ponuda prerađenog goriva opadne, a potražnja ostane velika, cijena dizela može rasti brže od cijene benzina.
Visoka proizvodnja nafte ne garantuje jeftinije gorivo
Na prvi pogled može djelovati nelogično da dizel poskupljuje čak i kada pojedine zemlje proizvode velike količine nafte. Međutim, sirova nafta nije isto što i gotov dizel.
Nafta se mora preraditi u rafinerijama, a njihovi kapaciteti i tehničke mogućnosti ograničavaju količinu pojedinih proizvoda koju mogu da proizvedu. Nije moguće jednostavno povećati proizvodnju dizela preko noći, jer se procesi prerade ne mogu neograničeno prilagođavati trenutnim cijenama.
Dodatni problem nastaje kada zemlja proizvodi dovoljno goriva za domaće potrebe, ali dio proizvodnje izvozi na tržišta na kojima su cijene više. U takvim okolnostima domaće cijene mogu ostati visoke uprkos velikoj proizvodnji.
Zbog toga su za tržište dizela važne ne samo količine sirove nafte već i stanje rafinerija, zalihe gotovih proizvoda, troškovi transporta i mogućnost izvoza.
Šta se dogodilo tokom energetske krize 2022. godine?
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine izazvala je velike poremećaje na svjetskom energetskom tržištu. Rusija je bila važan dobavljač nafte i prerađenih naftnih proizvoda, posebno za evropsko tržište.
Sankcije, trgovinska ograničenja i preusmjeravanje isporuka promijenili su dotadašnje tokove snabdijevanja. Dizel je bio posebno izložen tim promjenama zbog velike potražnje u transportu i industriji.
Iako su poskupjeli i benzin i sirova nafta, tržište dizela bilo je pod dodatnim pritiskom zbog ograničenih količina prerađenog goriva. Razlika između cijena dva goriva zato je u pojedinim periodima naglo rasla.
Današnji poremećaji imaju neke sličnosti s krizom iz 2022. godine, ali se tržišne okolnosti razlikuju. Na cijene trenutno utiču novi poremećaji u proizvodnji i izvozu, stanje zaliha i bezbjednosna situacija u više važnih energetskih regiona.
Koliko je dizel skuplji od benzina?
Podaci EIA pokazuju koliko velika razlika može biti na američkom tržištu. Prema sedmičnim podacima za 12. oktobar 2026, prosječna cijena običnog benzina u SAD iznosila je 4,331 dolar po galonu, dok je dizel koštao 6,179 dolara po galonu.
To znači da je dizel bio skuplji za približno 1,85 dolara po galonu. Riječ je o nacionalnim prosjecima koji uključuju poreze, a ne o cijenama na svakoj pojedinačnoj benzinskoj stanici.
Ove brojke odnose se isključivo na SAD i ne mogu se direktno prenijeti na Austriju, Njemačku ili zemlje regiona. Cijene u Evropi zavise i od lokalnih poreza, troškova distribucije, strukture tržišta i nacionalnih propisa.
Ipak, američki podaci pokazuju koliko snažno poremećaji u snabdijevanju mogu uticati na odnos cijena dva goriva.
Kada bi dizel mogao pojeftiniti?
Za značajniji pad cijena potrebno je da se popravi ravnoteža između ponude i potražnje. To podrazumijeva stabilniji rad rafinerija, obnovu zaliha i normalizaciju izvoza iz područja koja su trenutno pogođena poremećajima.
Međunarodna agencija za energiju upozorava da bi globalno tržište moglo ostati pod pritiskom i tokom prve polovine 2027. godine. Čak i ako se proizvodnja postepeno oporavi, obnavljanje iscrpljenih zaliha neće biti trenutno.
To ne znači da cijene moraju neprekidno rasti. One mogu oscilirati u zavisnosti od kretanja cijene sirove nafte, potražnje, rada rafinerija i političkih odluka.
Suština je da dizel nije skuplji samo zbog poreza ili skuplje proizvodnje. Njegovu cijenu određuje kombinacija dugoročnih troškova i trenutnih poremećaja na svjetskom tržištu. Dok god je ponuda dizela ograničena u odnosu na potražnju, razlika u cijeni u odnosu na benzin može ostati velika.
