Cijela generacija odrasla je uz audio-kasete, telefonske govornice i kucane izvještaje, mnogo prije pojave interneta, pametnih telefona, a kasnije i vještačke inteligencije. Studija objavljena u časopisu “Journal of Intelligence” pokazuje da kognitivne sposobnosti često dostižu vrhunac oko pedesete godine života.
Baš ti odrasli koji su stasavali “između dva svijeta” danas zauzimaju ključne pozicije i često služe kao most između baka i deka, kojima su aplikacije često zbunjujuće, i tinejdžera koji gotovo ne odvajaju pogled od ekrana.
Riječ je o ljudima rođenim sedamdesetih godina 20. vijeka, u srcu generacije X. Njihova potencijalna intelektualna prednost nije posljedica nekog posebnog gena, već veoma specifičnih životnih okolnosti: analognog djetinjstva, roditelja koji su često bili na poslu i susreta sa digitalnom tehnologijom tek u odraslom dobu. Iz tog iskustva razvilo se 11 osobina koje danas postaju sve rjeđe, a obuhvataju kognitivnu, socijalnu, emocionalnu i praktičnu inteligenciju.
Zašto ljudi rođeni sedamdesetih djeluju inteligentnije?
Prvi razlog jeste način na koji dolaze do informacija. Istraživanje Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) pokazuje da alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji i sistemi za preporuku sadržaja mogu oslabiti kritičko razmišljanje jer smanjuju potrebu za samostalnim istraživanjem.
Nasuprot tome, ljudi rođeni sedamdesetih naučili su da pretražuju enciklopedije, traže pomoć bibliotekara i provjeravaju informacije iz više izvora. Kada danas koriste vještačku inteligenciju, zadržavaju tu naviku provjere činjenica, što doprinosi razvijenoj informacionoj pismenosti.
Drugi razlog je rano stečena samostalnost, koja je razvila njihove izvršne funkcije. Mnoga djeca iz te generacije vraćala su se sama iz škole, nosila ključ oko vrata, pripremala sebi užinu i radila domaće zadatke bez stalnog nadzora odraslih. Takvo odrastanje naučilo ih je da planiraju, regulišu emocije i rješavaju praktične probleme. Zbog toga mnogi ljudi rođeni sedamdesetih danas djeluju pouzdanije i lakše donose odluke.
11 osobina koje danas postaju sve rjeđe
Ove dvije karakteristike nadopunjuju i druge podjednako važne osobine, oblikovane djetinjstvom bez ekrana i postepenim upoznavanjem sa digitalnim svijetom. Mnogi ljudi rođeni sedamdesetih imaju:
1. sposobnost da pronalaze informacije bez pomoći vještačke inteligencije,
2. sposobnost prilagođavanja digitalnoj tehnologiji, i to bez zavisnosti od nje,
3. razvijenu samokontrolu i kontrolu impulsa,
4. praktičnu samostalnost i snalažljivost,
5. dobro upravljanje novcem,
6. lakoću u razgovoru licem u lice,
7. sposobnost da brzo procijene raspoloženje u grupi,
8. instinktivno poštovanje privatnosti,
9 snalažljivost i sposobnost improvizacije,
10. sposobnost da uživaju u samoći i tišini,
11. naviku čitanja, posebno beletristike.
Neke od ovih osobina potvrđuju i istraživanja. Fondacija za obrazovanje investitora FINRA, američka organizacija koja se bavi finansijskim obrazovanjem, navodi da pripadnici generacije X uglavnom imaju oprezniji odnos prema štednji i zaduživanju nego mlađe generacije. Studija objavljena u naučnom časopisu “PLOS One” povezuje redovno čitanje romana sa većom empatijom i boljim razumijevanjem drugih ljudi. Zajedno, samostalnost, finansijska pismenost i ljubav prema čitanju doprinose razvoju svestrane inteligencije.
Šta druge generacije mogu da nauče od ljudi rođenih sedamdesetih?
Ove prednosti nisu rezervisane samo za jednu generaciju, niti godina rođenja određuje nečiji koeficijent inteligencije. I pripadnici milenijalaca i generacije Z mogu razviti iste kvalitete koje imaju ljudi rođeni sedamdesetih. To podrazumijeva vraćanje nekim navikama iz prošlosti: samostalnom traženju informacija bez pomoći čet-botova, prihvatanju dosade kao djela svakodnevice, učenju upravljanja budžetom, vođenju razgovora bez gledanja u ekran i čitanju iz zadovoljstva. Upravo takve jednostavne navike mogu pomoći da se razviju osobine koje su danas sve rjeđe, a nekada su bile sasvim uobičajene, prenosi Mondo.rs.
