Nakon četiri noći bez razmjene vatre, pojavila se nada da bi posredovanje Katara i Pakistana moglo obnoviti prekinuti privremeni dogovor. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmaeil Baghaei u ponedjeljak je na sedmičnoj konferenciji za medije izjavio: “Nećemo dopustiti Sjedinjenim Državama da određuju vrijeme rata i mira”.
Dodao je da će se odluke o budućim razgovorima donositi isključivo prema iranskim nacionalnim interesima i da će se Teheran braniti “koliko god to bude potrebno”.
Baghaei je u nedjelju za austrijsku televiziju ORF potvrdio da Teheran i Vašington i dalje razmjenjuju poruke. Ipak, istakao je da su američke vojne akcije uništile uslove za smislene pregovore jer je Iranu sada prioritet zaštita suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.
S druge strane, američki predsjednik Donald Tramp novinarima je rekao da je Iran zatražio razgovore “direktno i preko posrednika”. Tramp smatra da je Teheran na to spreman zbog snažnog vojnog pritiska.
“Vodimo ozbiljne razgovore s Iranom”, izjavio je Tramp. “Ako ne uspiju, vratićemo se vojnoj operaciji širokih razmjera.” Objasnio je da je prihvatio prijedloge posrednika da se diplomatiji da još jedna prilika, ali je i naglasio da neće dopustiti odugovlačenje. “Imam napretek vremena”, poručio je i dodao da je Iran u posljednje dvije sedmice “pretrpio teške udarce”.
Ormuski moreuz ostaje zatvoren
Uprkos diplomatskim naporima, kriza u Ormuskom moreuzu se ne smiruje. Portparol Baghaei potvrdio je da se nastavljaju razgovori s Omanom o upravljanju tim strateškim plovnim putem, ali je naglasio da su ti razgovori isključivo bilateralni i nemaju veze sa SAD. “Ormuski moreuz ostaje zatvoren”, potvrdio je.
Zamjenik predsjednika parlamenta Haji Babaii izjavio je da bilo kakav dogovor s Omanom ne smije ugroziti iranski suverenitet i da Vašington ne smije biti uključen. Inzistira da Iran neće odstupiti od svojih pozicija i da će konačne odluke o moreuzu donijeti iransko vođstvo i narod.
Ormuski moreuz, kojim je prolazila petina svjetske nafte i gasaprije nego što ga je Iran zatvorio nakon početka sukoba 28. februara, ključna je prepreka bilo kakvom sporazumu. Teheran tvrdi da ima suverenitet nad tim putem i pravo određivanja ruta, dok se SAD, zalivske države i većina međunarodne zajednice pozivaju na Konvenciju UN-a o pravu mora, koju Iran nije ratifikovao.
Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je presrela šest brodova koji su pokušali proći neodobrenim rutama i nakon hitaca upozorenja ih prisilila na povratak.
S druge strane, američka Centralna komanda (CENTCOM) objavilo je da je preusmjerilo 17 trgovačkih brodova, dva onesposobilo, a dva pretražilo radi obezbjeđivanja poštivanja pomorskih ograničenja. Naftna tržišta reagovala su na stanku u napadima padom cijene sirove nafte Brent, koja je prošle sedmice dosegnula najviši nivo u dva mjeseca.
Privredni pritisak ne popušta
Privremena stanka u sukobima nije donijela olakšanje stanovnicima Irana. Zemlja se i dalje suočava s nestašicama struje, problemima u snabdijevanju gorivom, visokom inflacijom i padom kupovne moći. U nedavnom izvještaju, Euronews Persian opisao je kako rast cijena prisiljava mnoge Irance da štede i na osnovnim namirnicama.
Leila, 42-godišnja prevoditeljka iz Teherana, ispričala je kako si mnoge porodice više ne mogu priuštiti voće, iako je Iran jedan od najvećih proizvođača u regiji. “Stvarnost je takva da prihodi ne prate inflaciju. Nakon što platimo stanarinu, hljeb, rižu, meso i mliječne proizvode, moramo smanjiti kupoviu voća, iako znamo koliko je važno za zdravlje”, rekla je.
Penzioner Mohammad Bagher kaže da njegova porodica troši oko 70 posto manje voća nego prije, uprkos relativno visokoj penziji.
Eskalacija u Crvenom moru
Istovremeno, jemenski Huti, koje podržava Iran, pojačali su napade na saudijsku naftnu infrastrukturu i brodove u Crvenom moru. Nedavno su ciljali postrojenja kod Jizana i Yanbua, na šta je Saudijska Arabija odgovorila vazdušnim udarima širom Jemena.
Trgovački promet kroz moreuz Bab al-Mandeb, kojim prolazi oko 12 posto svjetske pomorske trgovine, osjetno je usporen jer osiguravajuća društva ponovo procjenjuju bezbjednosne rizike.
Ova eskalacija događa se uprkos sporazumu između SAD i Huta iz maja 2025, prema kojem je grupa trebalo da prekinue napade na brodove povezane sa SAD. Čini se da taj dogovor nije spriječio napade na saudijske i druge ciljeve u Zalivu.
Predsjednik Tramp izjavio je da SAD trenutno ne učestvuju u operacijama protiv Huta, ali je upozorio da bi Vašington mogao intervenisati ako postanu “problem”, prenosi Index.hr.
