Dogovor američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporuci ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu izazvao je oštre reakcije Ukrajine i dijela američke političke scene. Najviše kritika odnosi se na odluku Vašingtona da privremeno ublaži sankcije na ruski dizel u trenutku kada rat u Ukrajini i dalje traje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je da takva odluka ide naruku Moskvi i upozorio da će prihodi od prodaje energenata pomoći Rusiji da nastavi rat. Kritike su stigle i od američkih demokrata, ali i od pojedinih republikanaca, koji smatraju da ublažavanje sankcija šalje pogrešnu poruku Kremlju.
U međuvremenu, Axios je 10. oktobra objavio nove informacije o pozadini dogovora. Pozivajući se na američkog zvaničnika, portal navodi da je Trampova odluka uslijedila nakon što Ukrajina nije postupila po američkim zahtjevima da zaustavi napade na ruske rafinerije. Isti izvještaj navodi da Putin tokom telefonskog razgovora s Trampom nije pristao da se obaveže na nastavak mirovnih pregovora.
Ove informacije dodatno komplikuju sliku dogovora koji je Tramp predstavio kao način da se poveća ponuda goriva i snize cijene.
Zelenski: To je poklon Putinu, a ne korak ka miru
Zelenski je oštro reagovao na najavu američko-ruskog dogovora, ocjenjujući da ublažavanje sankcija bez trajnog smirivanja sukoba predstavlja slabost.
Ukrajinski predsjednik upozorio je da bi Rusija dodatne prihode mogla iskoristiti za nastavak napada na Ukrajinu. Prema njegovim riječima, omogućavanje prodaje ruskih naftnih derivata predstavlja ulaganje u rat koji bi trebalo okončati, a ne produžavati.
Zelenski je istovremeno poručio da je Ukrajina spremna na uzajamne korake deeskalacije. Kao primjer naveo je mogućnost obustavljanja ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu ukoliko bi i Moskva prestala da napada ukrajinske energetske objekte.
Ukrajinski predsjednik smatra da bi takav dogovor imao veće izglede da doprinese smirivanju sukoba od jednostranog ublažavanja sankcija.
Njegova reakcija posebno je značajna jer je najava dogovora stigla u vrijeme kada su ukrajinski i evropski predstavnici razgovarali s američkim zvaničnicima o mogućnostima okončanja rata.
Nove informacije o razgovoru Trampa i Putina
Prema izvještaju Axiosa, američki zvaničnik rekao je da je Tramp odlučio da postigne dogovor o isporuci dizela nakon što Zelenski nije odgovorio na američke zahtjeve da obustavi napade na ruske rafinerije.
Isti izvještaj navodi da je telefonski razgovor Trampa i Putina trajao oko 90 minuta, ali da ruski predsjednik nije pristao da se obaveže na nastavak mirovnih pregovora.
Prema informacijama koje je prenio Axios, Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner razgovarali su s ukrajinskim i evropskim predstavnicima u Majamiju o mogućim koracima ka okončanju rata.
Ove informacije dolaze iz izvještaja koji se poziva na američkog zvaničnika i ne predstavljaju javno objavljen transkript razgovora dvojice predsjednika.
Kremlj je saopštio da su Tramp i Putin tokom telefonskog razgovora posvetili značajnu pažnju izgledima za rješavanje ukrajinske krize, kao i stanju na svjetskim energetskim tržištima.
Za sada, dakle, nema potvrde da je dogovor o dizelu doveo do konkretnog napretka u mirovnim pregovorima.
Kritike stižu i iz SAD, uključujući redove republikanaca
Dogovor je izazvao nezadovoljstvo i među američkim političarima.
Republikanski kongresmen Don Bejkon ocijenio je da nije vrijeme za ublažavanje mjera protiv Moskve, već za primjenu sankcija koje je Kongres nedavno usvojio.
Prema njegovom stavu, dodatni prihodi od prodaje ruskog goriva mogli bi pomoći finansiranju ruskog ratnog djelovanja dok se nastavljaju napadi na ukrajinske gradove i civile.
Kritike su stigle i od demokratskih političara. Oni su upozorili da odluka o ublažavanju sankcija potkopava dosadašnju američku politiku pritiska na Moskvu zbog rata u Ukrajini.
Posebno je sporno to što je Tramp prošlog mjeseca potpisao zakon kojim su proširene mogućnosti za uvođenje sankcija Rusiji i drugim akterima povezanim s trgovinom ruskim energentima.
Nova odluka o privremenom ublažavanju ograničenja zato otvara pitanje koliko će dosljedna biti primjena američke politike sankcija.
Koliko će ruski dizel zaista sniziti cijene?
Tramp je 9. oktobra saopštio da je s Putinom dogovorio isporuku više od 300.000 tona dizela odmah, dodatnih 500.000 tona tokom novembra i još milion tona nakon toga. Najavio je i mogućnost isporuke dodatna tri miliona tona u kratkom roku, u zavisnosti od stanja ruskih rafinerija.
Američko Ministarstvo finansija potom je izdalo privremenu dozvolu kojom se omogućava trgovina ruskim dizelom na svjetskom tržištu, uključujući uvoz u SAD, u periodu od šest mjeseci.
Tramp tvrdi da će povećanje ponude pomoći u brzom snižavanju cijena goriva, koje su porasle usljed poremećaja na svjetskom tržištu energenata i rata s Iranom.
Tržište je reagovalo gotovo odmah: prema izvještaju Reutersa, terminski ugovori za američki dizel pali su nakon objave dogovora. Ipak, energetski analitičari upozoravaju da dodatne količine možda neće biti dovoljne da dugoročno promijene stanje na tržištu.
Analitičari ukazuju i na probleme s ruskim rafinerijama, od kojih su neke oštećene u ukrajinskim napadima, što bi moglo ograničiti obim i kontinuitet isporuka.
Zato ostaje neizvjesno koliko će dogovor zaista uticati na cijene koje plaćaju potrošači i privreda.
Dogovor o gorivu bez jasnog pomaka ka miru
Dogovor Trampa i Putina pokazuje koliko se energetska politika, rat u Ukrajini i odnosi Vašingtona i Moskve međusobno prepliću.
Za američku administraciju, povećanje ponude dizela predstavlja pokušaj ublažavanja pritiska visokih cijena na privredu i potrošače. Za Ukrajinu, međutim, ublažavanje sankcija predstavlja rizik da Rusija dobije dodatne prihode dok nastavlja rat.
Nove informacije o tome da Putin nije pristao da se obaveže na nastavak mirovnih pregovora dodatno naglašavaju razliku između ekonomskog dogovora i političkog napretka.
Za sada je poznato da su Vašington i Moskva najavili povećanje isporuka ruskog dizela i da je američka strana privremeno ublažila relevantna ograničenja. Nije, međutim, potvrđeno da je zauzvrat postignut konkretan dogovor o prekidu vatre ili nastavku mirovnih pregovora.
Upravo će to biti jedno od ključnih pitanja u narednim danima: hoće li energetski dogovor ostati ograničen na trgovinu gorivom ili će donijeti i opipljiv napredak u nastojanjima da se okonča rat u Ukrajini.
