FAO indeks cijena hrane u septembru je porastao na 136,0 bodova, sa revidiranih 134,0 u avgustu. To je treći uzastopni mjesečni rast i najviša vrijednost indeksa od novembra 2022. godine, navodi Rojters.
Ipak, sadašnje cijene još nisu dostigle rekordne nivoe iz 2022. godine, kada je svjetsko tržište hrane bilo snažno pogođeno ratom u Ukrajini i velikim poremećajima u trgovini.
Šećer i žitarice najviše poskupjeli
Najveći skok u septembru zabilježio je indeks cijena šećera, koji je porastao 6,1 odsto u odnosu na avgust.
Još važnije za potrošače je poskupljenje žitarica. Njihov indeks porastao je 5,1 odsto, pri čemu su cijene pšenice dostigle najviši nivo u posljednje tri godine.
Na tržište žitarica utiču i problemi sa izvozom preko Crnog mora, dok su procjene američke proizvodnje kukuruza dodatno pojačale pritisak na cijene.
Poskupjela su i biljna ulja, za 0,9 odsto. Istovremeno, cijene mesa pale su 1,1 odsto, dok su mliječni proizvodi ostali uglavnom stabilni, navodi FAO.
Vrijeme ponovo postaje veliki problem
Jedan od razloga za nervozu na tržištu su vremenske prilike.
Poljoprivredna proizvodnja sve više zavisi od toga da li će ključni proizvođači imati dovoljno kiše i povoljne temperature u pravom trenutku. Dodatnu neizvjesnost donosi mogućnost jačanja fenomena El Ninjo, koji može izazvati velike promjene vremenskih obrazaca u različitim dijelovima svijeta.
To znači da se tržište priprema za mogućnost novih problema sa prinosima pojedinih kultura, čak i u situaciji kada ukupna svjetska proizvodnja hrane nije dramatično ugrožena.
Crno more ostaje važno za svjetsko tržište
Veliki problem predstavlja i transport.
Poremećaji u trgovini preko Crnog mora utiču na izvoz pšenice i drugih poljoprivrednih proizvoda. Kada roba teže dolazi do svjetskog tržišta, cijene mogu reagovati i prije nego što stvarno dođe do manjka.
Upravo zbog toga cijena hrane danas ne zavisi samo od toga koliko je proizvedeno. Na konačnu cijenu utiču i energenti, transport, osiguranje, dostupnost brodova i stanje ključnih trgovačkih ruta.
Proizvodnje hrane ipak ima dovoljno
Upravo je to važan dio nove slike.
FAO i dalje očekuje da će svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini dostići oko 2,979 milijardi tona, što bi bila druga najveća proizvodnja ikada zabilježena.
Istovremeno, organizacija je smanjila prognozu međunarodne trgovine žitaricama za sezonu 2026/27, uglavnom zbog slabijih očekivanja za izvoz pšenice i kukuruza i problema sa transportom u području Crnog mora.
Drugim riječima, trenutni rast cijena više govori o rizicima i poremećajima na tržištu nego o tome da je svijet ostao bez hrane.
Šta to znači za kupce u Evropi?
Rast svjetskih cijena ne znači automatski da će istog trenutka poskupjeti hljeb, šećer, ulje ili druga hrana u evropskim prodavnicama.
Do potrošača se promjene prenose različitom brzinom, zavisno od zemlje, ugovora između proizvođača i trgovaca, troškova energije i transporta, kao i domaće proizvodnje.
Ipak, kada istovremeno rastu cijene poljoprivrednih sirovina, goriva i transporta, pritisak na prehrambeni lanac postaje veći.
Septembarski podaci FAO-a zato predstavljaju važan signal za naredne mjesece. Svjetsko tržište hrane još nije u situaciji kakva je viđena tokom velikog skoka cijena 2022. godine, ali kombinacija vremenskih rizika, problema u trgovini i viših troškova snabdijevanja ponovo gura cijene prema gore.
