Netanjahu je Trampu i njegovom timu rekao da bi svi mogli biti ubijeni u jednom razornom vazdušnom napadu, otkrila su tri izvora upoznata s razgovorom. Taj telefonski poziv od 23. februara, obavljen iz Situacijske sobe Bijele kuće, bio je ključan trenutak koji je pokrenuo rat s Iranom, a odgovara i na pitanje koje su si mnogi postavljali od subote – zašto sada, piše Axios.
Sadržaj teksta
Neodoljiva meta
Odgovor leži u tome što su ajatolah Ali Hamenei i njegov najuži krug saradnika predstavljali neodoljivu metu prilike koju ni Trump ni Netanjahu nisu željeli propustiti. Tramp je već naginjao napadu na Iran i prije nego što je saznao za nove obavještajne podatke, ali nije bio odlučio kada tačno pokrenuti akciju – sve do Netanjahuovog poziva.
Poziv je bio dio višemjesečne intenzivne koordinacije između dvojice čelnika. U dva mjeseca koja su prethodila ratu sastali su se dvaput i razgovarali telefonom 15 puta, potvrdili su američki i izraelski zvaničnici. SAD i Izrael razmatrali su napad i nedjelju dana ranije, ali su ga odgodili iz obavještajnih i operativnih razloga, uključujući i loše vrijeme.
Potvrda obavještajnih podataka i konačna odluka
Nakon poziva, Tramp je naložio CIA da provjeri informacije koje je prikupila izraelska vojna obavještajna služba, a početna provjera potvrdila je njihovu tačnost. Pripreme su se ubrzale, a Tramp je rekao Netanjahuu da će razmotriti napad, ali prvo je sljedeće večeri morao održati govor o stanju nacije.
Američki zvaničnici rekli su da je Tramp donio “svjesnu odluku” da se u govornu ne fokusira previše na Iran kako ne bi uznemirio ajatolaha i natjerao ga da se sakrije prije nego što udar bude izveden.
Do četvrtka je CIA potpuno potvrdila da će se svi ti ljudi naći na istom mjestu i da treba iskoristiti priliku, rekao je jedan izvor.
Istog dana Trampovi izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof nazvali su iz Ženeve nakon višesatnih razgovora s iranskim zvaničnicima i prenijeli jasnu poruku: pregovori ne vode nikuda.
Diplomatija je propala, Tramp dao konačno naređenje
“Ako odlučite ići putem diplomatije, mi ćemo gurati i boriti se da postignemo dogovor. Ali ovi ljudi su nam pokazali da nisu spremni na sporazum kojim biste vi bili zadovoljni”, rekao je američki zvaničnik koji je upoznat sa sadržajem tog poziva.
Tramp je tada zaključio dvije stvari: obavještajni podaci su pouzdani, a pregovori su gotovi. U petak u 21.38 po našem vremenu dao je konačnu naredbu. Jedanaest sati kasnije bombe su pale na Teheran, Hamenei je ubijen i rat je počeo.
Istovremeno pregovori i vojno planiranje s Izraelom
Tramp je Netanjahua smatrao bliskim partnerom i ozbiljno je razmatrao njegove savjete o Iranu, ali je istovremeno bio odlučan da se prije svega pokuša iscrpiti diplomatski put.
“S jedne strane vodili smo pregovore, a s druge smo zajedno s Izraelom radili vojno planiranje”, rekao je jedan američki zvaničnik. “Sve je to procjenjivao istovremeno.”
Pod pritiskom kritika da su SAD u rat uvukle Izrael, američki ministar spoljnih poslova Marko Rubio u utorak je poručio da je ova operacija ionako morala biti izvedena te da je pitanje bilo samo kada.
“Ovaj vikend pružio je jedinstvenu priliku za zajedničku akciju protiv ove prijetnje”, rekao je novinarima na Capitol Hillu. “Htjeli smo da operacija ima maksimalne šanse za uspjeh.”
Plan napada ubrzan nakon izraelskog pritiska
Jedan izraelski zvaničnik rekao je da je Tramp želio udariti i ranije, još početkom januara, ali da je Netanjahu tražio odgađanje. Vrijeme napada, naglasio je, bilo je potpuno koordinisano, uz razumijevanje da će operacija biti izvedena zajednički.
Prvobitni plan predviđao je udar krajem marta ili početkom aprila kako bi administracija imala vremena pripremiti javnost. Ali Netanjahu je, prema riječima američkog zvaničnika, tražio da se sve ubrza.
Taj zvaničnik rekao je da je Netanjahu počeo upozoravati da su iranski opozicioni čelnici koji se skrivaju u sigurnim kućama u opasnosti da ih režim ubije.
Administracija zatečena brzinom razvoja događaja
Ubrzani raspored zatekao je administraciju nespremnu. Umjesto sedmica pripreme javnosti za rat, Bijela kuća se našla u situaciji da napade objašnjava tek nakon što su bombe već pale. “Nismo unaprijed iznijeli argumente za rat onako kako smo mogli jer se prilika pojavila vrlo brzo”, rekao je jedan zvaničnik.
Drugi je priznao da su poruke iz administracije bile zbunjujuće te da su Rubio i Bijela kuća počeli obrazlagati razloge za rat tek nakon napada, a ne prije.
Amerikanci ostali zatečeni kad je Iran uzvratio
Dodatne napetosti izazvala je činjenica da su Tramp i Netanjahu napad planirali u tajnosti pa su mnogi američki građani ostali potpuno zatečeni i zarobljeni u regiji kada je Iran pokrenuo odmazdu napadima širom Persijskog zaliva.
Rubijev Stejt department tada je morao organizovati hitnu evakuaciju više od 1.500 Amerikanaca koji su zatražili pomoć za izlazak iz regije. Na pitanje novinara u utorak zašto nije postojao plan evakuacije, Tramp je odgovorio: “Pa zato što se sve dogodilo vrlo brzo.”
Izrael: Tramp je vođa kojim se ne može upravljati
S druge strane, izraelski ambasador u Vašingtonu Yechiel Leiter odbio je da komentariše detalje telefonskog razgovora od 23. februara, ali je demantovao tvrdnje da je Netanjahu vršio pritisak ili da je prijetnja iranskim opozicionarima bila razlog za ubrzavanje operacije.
“U proteklih godinu dana radili smo bliže nego ikad s našim partnerima u Sjedinjenim Državama po pitanju Irana i potpuno se slažemo oko opasnosti koju Iran predstavlja za Izrael, Sjedinjene Države i slobodni svijet”, rekao je Leiter za Axios.
“Svako ko poznaje predsjednika Trampa zna da je on snažan vođa kojim se ne može upravljati”, dodao je.
Tramp: Možda sam ja natjerao Izrael da djeluje
Tramp je u utorak takođe odbacio tvrdnje da je Netanjahu gurnuo SAD u rat. “Pregovarali smo s tim luđacima i moje je mišljenje bilo da će oni prvi napasti. Bio sam u to potpuno uvjeren. Ako je išta, možda sam ja natjerao Izrael da djeluje”, rekao je.
Bijela kuća nije osporila navode iz Axiosovog izvještaja i uputila je na javne izjave Trampa i Rubija date u utorak.
