Kako je saopštio DNB, promjene se odnose na sektor tehnologije i usluga, a cilj je prilagoditi organizaciju novim načinima rada. Banka već koristi takozvane AI agente koji preuzimaju dio poslova koji su se ranije obavljali ručno.
To je još jedan znak da se rasprava o tome hoće li AI promijeniti tržište rada pomjera iz budućnosti u sadašnjost.
Banka mijenja način rada
DNB navodi da vještačka inteligencija već donosi značajne promjene u poslovanju. AI sistemi koriste se, između ostalog, u kontroli podataka klijenata, procedurama provjere korisnika, razvoju tehnologije i programiranju.
Banka očekuje da će novi sistemi povećati efikasnost i omogućiti da se dio poslova obavlja brže i uz manje ručnog rada.
Zbog toga će do kraja 2026. biti ukinuto oko 400 radnih mjesta u sektoru tehnologije i usluga. DNB istovremeno naglašava da ulaže u nove tehnologije i mijenja strukturu potrebnih znanja, što znači da se ne mijenja samo broj zaposlenih nego i vrste poslova koje banka traži.
Nije riječ samo o bankama
DNB nije izolovan slučaj.
Velike kompanije širom svijeta posljednjih mjeseci sve otvorenije povezuju reorganizaciju poslovanja sa ulaganjima u AI. Rojters je u julu zabilježio da su kompanije poput Majkrosofta, Amazona i drugih velikih poslodavaca najavljivale smanjenja broja zaposlenih dok istovremeno povećavaju ulaganja u vještačku inteligenciju.
Amazon je početkom godine potvrdio ukidanje 16.000 korporativnih radnih mjesta, nakon ranijih najava o ukupnom smanjenju od oko 30.000 radnih mjesta. Kompanija je istovremeno nastavila snažno ulagati u AI i automatizaciju.
U julu je Amazon smanjio i broj zaposlenih u svom odjelu za razvoj opšte vještačke inteligencije, što pokazuje da AI ne znači automatski više radnih mjesta čak ni unutar samih AI timova.
Koji poslovi su najviše izloženi?
Najveći pritisak zasad je na poslove koji se sastoje od velikog broja ponavljajućih, predvidljivih zadataka.
To uključuje dio administrativnih poslova, rutinsku obradu podataka, korisničku podršku, određene poslove u finansijama i dio programerskih zadataka koji se mogu automatizovati.
Ali slika je složenija od priče da će AI jednostavno zamijeniti ljude.
Evropski parlament u svojoj analizi tržišta rada navodi da vještačka inteligencija može istovremeno povećati produktivnost zaposlenih, promijeniti sadržaj njihovog posla i potpuno ukinuti pojedine zadatke. Od 2023. godine u Evropskoj uniji otvoreno je više od 256.000 radnih mjesta povezanih sa AI, uglavnom za AI inženjere, rukovodioce AI projekata i stručnjake za AI infrastrukturu.
Drugim riječima, dio radnih mjesta nestaje, ali druga nastaju.
Najveća promjena možda neće biti otkaz, nego promjena posla
Međunarodni monetarni fond procjenjuje da je do 60 odsto radnih mjesta u razvijenim ekonomijama na neki način izloženo uticaju AI.
To ne znači da će 60 odsto ljudi ostati bez posla. Izloženost može značiti da će dio njihovih zadataka preuzeti algoritmi, dok će zaposleni dobiti drugačije zadatke ili raditi uz pomoć AI sistema.
Prema istraživanju MMF-a, oko jedna od deset ponuda za posao u razvijenim ekonomijama već traži najmanje jednu novu vještinu. Posebno su pogođeni rutinski poslovi srednjeg nivoa kvalifikacija.
Zato se sve više govori o prekvalifikaciji i učenju novih vještina, a ne samo o zaštiti postojećih radnih mjesta.
AI može donijeti i više poslova
Postoji i druga strana priče.
Evropska komisija procjenjuje da bi AI i druge digitalne tehnologije dugoročno mogle povećati ukupnu zaposlenost u Evropi. Međutim, koristi neće biti ravnomjerno raspoređene. Najviše bi mogli profitirati visokoobrazovani i iskusniji radnici, dok su mladi, slabije kvalifikovani radnici i ekonomski slabije razvijene regije izloženiji negativnim posljedicama.
To znači da će najveći izazov vjerovatno biti pitanje ko će moći da se prilagodi.
Radnik koji nauči da koristi AI kao alat može postati produktivniji i vrijedniji poslodavcu. Onaj čiji se posao uglavnom sastoji od zadataka koje mašina može obaviti brže i jeftinije mogao bi se suočiti sa mnogo većim pritiskom.
Revolucija koja tek počinje
Slučaj norveškog DNB-a zato je važniji od samih 400 otkaza.
Banka ne zatvara poslovanje niti napušta tehnologiju. Radi upravo suprotno: ulaže više u tehnologiju, ali joj zbog toga treba drugačija kombinacija zaposlenih.
To bi mogao biti obrazac koji će se narednih godina ponavljati u bankama, osiguranju, trgovini, medijima, administraciji, računovodstvu i drugim sektorima.
Vještačka inteligencija zato vjerovatno neće preko noći “uzeti poslove ljudima”. Mnogo je realniji scenario da će prvo uzeti pojedine zadatke, zatim promijeniti čitava radna mjesta, a na kraju promijeniti i vještine koje poslodavci traže.
Za zaposlene najveće pitanje više nije kada će AI promijeniti njihov posao. To se već dešava. Pitanje je koliko brzo će morati da se promijene zajedno s njim.
