Širom svijeta danas je 258 miliona migranata, od čega je 28 miliona djece i mladih. Neki bježe od rata, drugi od neimaštine ili iz nekih trećih razloga, ali svi imaju jedan cilj – imati život dostojan čovjeka.
Samo u Evropu je preko mora ove godine ušlo 111.237 migranata i izbjeglica. Na opasnom putu širom svijeta umrlo je 3.456 migranata. Veliki broj njih vodi se kao nestalo.
Evropska komisija poručila je kako se ponovo obavezuje da će biti posvećena zaštiti ljudskih prava migranata, sprečavanju opasnih neregularnih putovanja i osiguranju mogućnosti za legalne i sigurne puteve. Uloženo je četiri milijarde dolara u Evropski fond za Afriku kako bi se poboljšale socioekonomske šanse u zemljama porijekla migranata.
UN-ova organizacija za migracije IOM poručila je kako je dostojanstvo migranata njihova misija.
“Dostojanstveno postupanje sa svim migrantima je temeljni zahtjev s kojim se suočavamo prije nego bilo šta drugo poduzmemo u vezi sa migracijama – a to je problematično pitanje koje se javlja u ova teška vremena za cjelokupnu svjetsku zajednicu – jer naša budućnost ovisi o tome. Također, i naša sadašnjost”, rekao je Antonio Vitorino, generalni direktor IOM-a.
Naglasio je kako moramo poštovati i slušati one koji su na ovom putu, bilo da su došli iz ratnih područja ili ne, jer oni se boje.
“Migracije su snaga za dostojanstvo jer omogućavaju ljudima mogućnost izbora da se spase, zaštite, obrazuju, ili oslobode. Omogućava milionima ljudi da biraju da učestvuju, umjesto da budu izolirani; da djeluju, umjesto da ne rade ništa; da se nadaju, umjesto da se plaše te da očekuju prosperitet umjesto siromaštva”, rekao je Vitorino.
Ove godine promovirali su i kampanju “Holding On” u okviru koje se putem predstavljaju životne priče migranata. Cilj je podići svijest ljudi kako bi pomogli migrantima da budu sigurni i zaštićeni. Veliki broj njih pobjegao je od nasilja, a na putu do “sigurnog tla” preživjeli su strahote.
Broj migranata u Bosni i Hercegovini i dalje varira, a u ovoj godini ih je stiglo 20.000, od čega 500 djece. Njihove tužne i teške priče rijetko koga ne dotaknu. Cijele porodice napustile su svoje domove, ukoliko nisu uništeni u ratu, krenuli neizvjesnim i opasnim putem ka Evropi s nadom da će tu pronaći mir, sigurnost i budućnost za svoju djecu.
Nažalost, uvjeti za njih u našoj zemlji nisu idealni i mnogi su dočekali hladne zimske dane na ulici. U sarajevskim tramvajima nerijetko ih možete vidjeti u večernjim satima kako kruže, ne bi li se zagrijali, a na Željezničkoj stanici svakodnevno stoje u redu za koru hljeba i topli obrok koji im pripreme volonteri. Većini im je cilj doći do zemalja poput Njemačke i Austrije, ali neki su izrazili i želju da ostanu u BiH.
Tokom prethodnih mjeseci BiH je dobila više od 9,2 miliona eura od Evropske unije s ciljem pomoći migrantima i izbjeglicama na terenu i ojačavanja kapaciteta upravljanja granicom.
Evropska migracijska kriza počela je 2015. godine nakon što su krenuli masovni napadi IDIL-a u Iraku i Siriji. Strahotu opasnog puta koji je vodio iz ratnih država do sigurnosti preko mora “najbolje” je opisala najstrašnija fotografija stoljeća na kojoj je prikazano tijelo trogodišnjeg Aylana na plaži turskog grada Bodruma. Njegovo maleno tijelo izbacilo je more. Porodica koja je odlučila iz ratom zahvaćene Sirije krenuti na opasan put u Evropu kako bi nastavili živjeti mirno, nije uspjela u svom naumu. Živ je na kopno stigao samo otac, dok su majka i dvojica njihovih sinova poginuli u moru.
(klix.ba)
