Bečki je prirodoslovni muzej jedan od najpoznatijih na svijetu. Godišnje ga posjeti preko pola milijuna posjetitelja. 130 godina stari muzej dom je 30 milijuna izložbenih primjeraka među kojima je i 29.500 godina stari kipić Venere iz Willendorfa. Između ostalog u muzeju se nalazi i najveća i najstarija zbirka meteorita.
Bečki je muzej poznat i po svojoj geološko-paleontološkoj zbirci koja broji 3,5 milijuna fosilnih primjeraka. Među njima su i replike kostura velikih dinosaura poput iguanodona, alosaura i pteranodona. Interaktivne postaje i kompjuterske animacije vjerno prikazuju život dinosaura ali i udar asteroida koji je prouzročio njihovo izumiranje.
Najnoviji je dodatak vrijednoj geološko-paleontološkoj zbirci bečkog muzeja originalni kostur plateosaura iz švicarske pokrajine Frick. Muzej dinosaura „Frick“ bečkom je muzeju u vidu trajne posudbe poklonio 210 milijuna godina stare kosti plateosaura iz trijasa. Ovaj je šest metara dugački dinosaur bio jedan od najvećih i najsnažnijih svoga doba. Živio je u krdu i kretao se na četiri noge ali se mogao uspraviti i na zadnje dvije kako bi dohvatio lišće s drveća. Trijas je bio period suhe i tople klime te su izvori vode bili od životne važnosti za dinosaure. U potrazi za vodom zapinjali bi u mulju oko izvora i tamo ugibali. Njihove bi kosti raznijele manje vrste dinosaura, pa je stoga većina pronađenih kostura nepotpuna. I od bečkog je primjerka očuvano samo 80 %.
Pred znanstvenicima bečkog prirodoslovnog muzeja zahtjevan je postupak pripreme kostura za izlaganje. U suradnji s kolegama iz paleontološkog instituta Sveučilišta u Beču kosti će očistiti, a dijelove koji nedostaju nadomjestiti. Kroz godinu bi dana novi „stanovnik“ muzeja trebao biti spreman za izlaganje.
