Visoki predstavnik Valentin Incko pozdravlja potpisivanje principa za formiranje vlade u BiH i zahvaljuje se šefu delegacije EU Larsu Vigemarku na njegovim naporima. On izražava nadu da će vlada zaista biti i formirana i dodaje:
– Nadamo se da ćemo vidjeti jednako brzo formiranje vlasti na svim ostalim preostalim nivoima – piše Dojče vele.
Za bivšeg visokog predstavnika u BiH Kristiana Švarc-Šilinga dobra je vijest što su lideri tri stranke SNSD, SDA i HDZ BiH potpisali u ponedjeljak sporazum na osnovu kojeg bi, deset mjeseci nakon izbora, konačno trebala biti formirana vlada BiH. No, on nije siguran da će do formiranja vlade u zadatom roku, zaista i doći.
– Riječ je samo o pismenoj spremnosti partijskih vođa da formiraju vladu u narednih 30 dana, u čemu im je pomogao šef Evropske delegacije u BiH Lars Vigemark. No, dogovor svakog trena može pasti u vodu. Nadam se međutim da će se tri partijska vođe pridržavati potpisanog, da će krenuti u realizaciju i konačno formirati vladu – kaže Švarc Šiling.
Za njega je pitanje puta BiH ka NATO-u poseban problem.
– Taj put je nakon izbora u oktobru 2018. blokirao Milorad Dodik. I to je zapravo bio razlog blokade formiranja vlade, koja traje 10 mjeseci – kaže on. No, jučerašnji sporazum nije riješio to pitanje. Predviđeno je samo “produbljavanje veza sa NATO”, bez da to apriori mora značiti i članstvo.
“Nije dobro da jedna strana prijeti blokadom”
Švarc-Šilinga međutim zabrinjava Dodikova izjava po kojoj bi neprovođenje sporazuma u datom roku “dovelo u pitanje suverenitet BiH”. Zabrinjava ga i Dodikova najava da će u tom slučaju “SNSD blokirati rad svih institucija BiH”. On smatra da nije dobar stil da jedna strana odmah prijeti blokadom.
– Ono što mi se ne sviđa je što je dogovor o formiranju propraćen prijetnjama. Ne znam šta to sve treba da znači, ali znam da Dodik umije da iznenadi sa svojim odlukama. Stoga, niko ne može predvidjeti šta će se desiti – rekao je on.
Bivši visoki predstavnik primjećuje da je šef Evropske delegacije u BiH Lars-Gunar Vigemark pred svoj odlazak iz BiH, u sklapanju sporazuma odigrao važnu ulogu. To pokazuje kako veliku odgovornost u BiH ima međunarodna zajednica. Ona se mora pobrinuti da se stvari pokrenu sa mrtve tačke i očigledno joj je to ovaj put uspjelo.
Jučerašnji sporazum o formiranju vlasti sadrži međutim i neke druge zanimljive detalje. Švarc-Šiling pita se i kako je u taj sporazum mogao biti unesen “dogovor, po kojem nijedna odluka o integrativnim procesima BiH neće moći biti realizovana bez odobrenja entitetskih vlasti”, kako je juče rekao Dodik. Njemački političar smatra da to nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Integrativni procesi su, kaže on, “domen spoljne politike” i ona je stvar “ne entiteta već cijele države BiH”.
Nema govora o zatvaranju OHR
Švarc Šiling se osvrće i na Dodikovu izjavu: “Zatražićemo od Evropske komisije da BiH dobije kandidatski status. Potom ćemo u procesu priključenja BiH krenuti u proces ukidanja OHR-a”. On ističe da za kandidatski status BiH mora najprije da ispuni sve uslove, a da za zatvaranje OHR-a takođe postoje kriteriji koji se moraju ispuniti, a to je realiziranja programa 5 plus 2.
Dodaje i da o tome ne odlučuje Dodik već članice PIK-a i potpisnice Dejtonskog sporazuma, ali da momentalno o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika nema ni govora.
Isto to kaže i aktuelni visoki predstavnik Valentin Incko. On “pozdravlja činjenicu da su politički lideri pristali raditi na stvaranju uslova za tranziciju OHR-a”. Ukazuje međutim da bi zatvaranje OHR-a značilo promjenu Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji pokriva pitanje visokog predstavnika, što bi opet podrazumijevalo i promjenu Aneksa 4. Incko kategorično podsjeća da odluku o tome da li su ispunjeni uslovi za ukidanje OHR-a donosi isključivo Savjet za provođenje mira i Savjet za UN-a i zaključuje:
– Prestanak rada OHR je izričito uslovljen pozitivnom ocjenom političke situacije. Međutim, to je više nego upitno nakon izjava Milorad Dodika o dvije srpske države i nezavisnosti entiteta koje je dao 4. avgusta u Srbiji tokom obilježavanja stradanja Srba u operaciji Oluja – rekao je on.
Prema sporazumu o formiranju Savjeta ministara BiH, osim predsjedavajućeg Savjeta ministara, SNSD će dobiti ministarstva saobraćaja i komunikacija, spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, te ljudskih prava i izbjeglica. HDZ-u su pripali resori civilnih poslova, finansija i pravde. SDA će imenovati svoje kandidate u ministarstva odbrane, bezbjednosti i spoljnih poslova.
(Srpskainfo)
