Prije samo tri mjeseca, koji nam sada djeluju tako daleko, MMF-ova januarska prognoza je bila da će 160 zemalja svijeta zabeležiti rast BDP-a. To znači da bi 82 odsto zemalja napredovalo u 2020. godini. Međutim, korona osim u Kini, tada još nije uzela maha, pa ih je realnost ubrzo demantovala.
Sada je april, pandemija je negdje pri kraju, negdje situacija još nije sigurna, a Georgijeva kaže: “Predviđamo da će 170 svjetskih zemalja, to jest 87 procenata, doživeti pad kada je reč o BDP-u per capita”.
Druga stvar kojoj se MMF nije nadao u 2020. godini jeste uska saradnja s epidemiolozima, koji pomažu MMF-u da napravi makroekonomske prognoze.
– To nam se nije desilo nikada u istoriji. A ono što je najgore, jeste to što nam kažu da je novi virus Covid-19 nepoznanica, i da ne možemo biti sigurni da se neće vratiti 2021. – kaže Georgijeva.
To je pitanje na koje trenutno niko nema odgovor, ali koje budi veliku strepnju i neizvjesnost, ne dopušta ekonomijama da se opuste i u potpunosti nastave s planiranim projektima. Kako BBC piše, nije čudo što je MMF među prvima u režimu spašavanja, ali se on sada primarno bavi ljudskim životima i šalje drugačiju poruku svetu.
– Ovo je vrijeme kada vlade treba da troše koliko mogu, i više od toga, ali moraju da zadrže račune. Ne želimo da izgubimo odgovornost i transparentnost tokom ove krize – kaže šefica MMF-a, i dodaje da ćemo u budućnosti jasno videti “koje zemlje mogu da rade više na rješavanju problema, a kojima je potrebna pomoći jer imaju ograničene kapacitete za djelovanje. Upravo tu nastupaju MMF i druge međunarodne finansijske institucije”.
Kaže da podrška mora biti usmjerena na najugroženije ljudi, koji dolaze iz najosjetljivijih grana ekonomije.
– Spašavanje života i sredstava za život idu “ruku pod ruku” sa zaustavljanjem pandemije. Jednostavno, ne možemo drugačije da pokrenemo privredu do kraja, a bez ponovnog pokretanja ekonomije, ministri finansija neće imati potrebne prihode, uključujući zdravstvene usluge – kaže Georgijeva.
Prema njenoj ocjeni, proizvodnja i ruralne sredine će biti “najlakše za otvaranje”, ali još uvijek se traži najbolje rješenje za bezbijedno pokretanje gradova i užurbanih metropola.
Ona dalje upozorava i na protekcionizam (ekonomske mjere kojima jedna država pokušava da ograniči plasiranje stranih proizvoda na domaće tržište), koji sada nema smisao, jer su sve zemlje pogođene pandemijom i treba da se drže zajedno i međusobno podstiču.
(Telegraf)
