Ipak, za sada nije potvrđeno da je žena umrla od kuge.
Ruska zdravstvena služba Rospotrebnadzor saopštila je da je radnica umrla od upale pluća nepoznatog uzroka i da testovi nisu pokazali povezanost njene bolesti sa uzročnikom kuge iz instituta. Kako prenosi Rojters, vlasti takođe navode da u institutu nije utvrđen nikakav incident prilikom rada sa opasnim mikroorganizmima.
Zašto je slučaj izazvao toliku pažnju
Žena je radila u Irkutskom istraživačkom institutu za borbu protiv kuge, ustanovi koja se bavi upravo proučavanjem bolesti koju izaziva bakterija Yersinia pestis.
Nakon njene smrti pojavile su se nezvanične informacije da je u laboratoriji moglo doći do incidenta sa uzorkom bakterije koja izaziva plućnu kugu. Te tvrdnje nisu potvrđene.
Prema pisanju Rojtersa, ruske vlasti navode da nema dokaza o takvom incidentu niti da je smrt radnice povezana sa njenim poslom.
Istovremeno, više od 60 zaposlenih instituta stavljeno je u izolaciju, dok je ukupno oko 200 ljudi koji su mogli biti u kontaktu sa preminulom pod medicinskim nadzorom. U bolnici u Šelehovu, gdje je žena liječena, uveden je karantin.
Ruske vlasti poručuju da je epidemiološka situacija pod kontrolom i da su svi poznati kontakti identifikovani i pregledani. Kod nekoliko osoba pronađeni su virus korona i virus rino, ali nisu otkrivene nove infekcije kugom.
Šta kažu međunarodne zdravstvene institucije
Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je, na osnovu trenutno dostupnih informacija, rizik po opštu populaciju nizak.
SZO podsjeća da je kuga bolest koju izaziva bakterija Yersinia pestis i da se prirodno održava među malim sisarima i njihovim buvama. Kod ljudi se najčešće pojavljuje bubonski oblik, dok je plućna kuga rjeđa, ali mnogo ozbiljnija.
Plućna kuga može se prenositi sa čovjeka na čovjeka respiratornim kapljicama, zbog čega se kod potvrđenih slučajeva primjenjuju izolacija i praćenje bliskih kontakata. SZO navodi da je bolest danas izlječiva antibioticima ako se terapija započne dovoljno rano.
Evropska komisija takođe prati situaciju. Prema njenom saopštenju koje prenosi Euronews, Brisel situaciju prati “veoma pažljivo” i spreman je da, ukoliko bude potrebno, koordiniše odgovor država članica.
SAD prate situaciju
Slučaj je privukao pažnju i američkih vlasti.
Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da Vašington pažljivo prati situaciju, ali da za sada nema razloga za paniku.
“Ne mislim da je razlog za uzbunu, ali jeste razlog da obratimo pažnju i pratimo situaciju”, rekao je Rubio.
I ruske vlasti pozvale su stanovništvo da se oslanja na zvanične informacije, a ne na glasine koje su se proširile društvenim mrežama.
Kuga nije nestala
Iako danas zvuči kao bolest iz srednjeg vijeka, kuga i dalje postoji u prirodi.
Bakterija Yersinia pestis prisutna je među određenim populacijama divljih životinja i njihovih buva, pa se ljudski slučajevi povremeno pojavljuju u različitim dijelovima svijeta.
SZO navodi da je između 2019. i 2025. najveći broj prijavljenih slučajeva kod ljudi zabilježen u Demokratskoj Republici Kongo i na Madagaskaru. Sibir takođe ima prirodna žarišta kuge, ali su ljudske infekcije rijetke.
Posebnu pažnju privlači plućni oblik bolesti. Prema SZO-u, neliječena plućna kuga može brzo biti smrtonosna, ali rano započeto liječenje antibioticima značajno povećava mogućnost oporavka.
Za sada nema potvrđene epidemije
Najvažnija činjenica u ovom trenutku jeste da nema potvrde da je u Sibiru izbila epidemija kuge.
Postoji smrtni slučaj radnice instituta koji proučava kugu, uvedene su mjere izolacije i nadzora, a pojavile su se i nepotvrđene informacije o mogućem laboratorijskom incidentu. Međutim, ruske zdravstvene vlasti tvrde da uzročnik kuge nije pronađen i da nema novih slučajeva.
Zbog toga je trenutna situacija prije svega predmet pojačanog epidemiološkog nadzora, a ne potvrđena epidemija.
Međunarodni zdravstveni stručnjaci zasad procjenjuju rizik za širu populaciju kao nizak, ali upravo zbog prirode bolesti i mogućnosti prenošenja plućne kuge mjere predostrožnosti u Sibiru ostaju na snazi.
Ovdje bih ostavio ovakav naslov, jer privlači pažnju, ali ne stvara lažan utisak da je epidemija potvrđena. Posebno je važno da u naslovu ne koristimo formulacije poput “kuga se širi Sibirom” ili “izbila epidemija”, jer to trenutno ne potvrđuju dostupni podaci.
