Austrija je, prema najnovijim informacijama, trebalo još sredinom 2025. godine da odredi nadležni organ za sprovođenje evropskog AI zakona i zaštitu prava građana. To do danas nije urađeno.
RTR može pomoći, ali nije nadzorni organ
U Austriji postoji RTR-ova služba za vještačku inteligenciju, ali njena uloga je prije svega informativna i savjetodavna. Ona nije nacionalni organ za nadzor tržišta predviđen evropskim propisima.
Za uspostavljanje takvog sistema potrebno je nacionalno zakonodavstvo, a prema pisanju austrijskog “Standarda”, javni nacrt zakona još nije predstavljen.
To znači da Austrija već primjenjuje dio evropskih pravila, ali još nema potpuno uređen sistem nadzora i odgovornosti koji bi trebalo da prati njihovu primjenu.
Deepfake više nije samo internet šala
Od 2. avgusta 2026. godine primjenjuju se obaveze transparentnosti za određene AI sadržaje. To uključuje i deepfake fotografije, video i audio zapise koji mogu izgledati kao stvarni.
Korisnik tako mora biti obaviješten kada je sadržaj vještački napravljen ili izmijenjen na način koji može dovesti ljude u zabludu.
Posebno osjetljivo pitanje su lažne intimne fotografije. Vještačka inteligencija omogućava da se od obične fotografije napravi uvjerljiv prikaz osobe u seksualnom kontekstu, i to bez njenog pristanka.
Od decembra stižu nova ograničenja
Od 2. decembra 2026. godine na snagu stupaju dodatna pravila koja zabranjuju određene oblike stvaranja i manipulacije neovlašćenim seksualizovanim sadržajem pomoću AI.
To obuhvata i takozvane “nudifier” alate, koji fotografiju obučene osobe mogu pretvoriti u lažni prikaz nage osobe.
Nova pravila ne znače zabranu generativne vještačke inteligencije, već ciljaju sisteme koji su namijenjeni takvoj zloupotrebi ili kod kojih je takva zloupotreba predvidiva, a nisu uvedene odgovarajuće zaštitne mjere.
Građani ipak nisu bez zaštite
Iako Austrija još nema posebno nacionalno tijelo za sprovođenje AI zakona, građani nisu ostavljeni bez mogućnosti zaštite.
Osoba koja postane žrtva zloupotrebe može prijaviti nezakonit sadržaj platformi na kojoj je objavljen, a u slučaju sumnje na krivično djelo može se obratiti policiji.
Moguća je i zaštita putem postojećih propisa o zaštiti ličnosti i privatnosti, dok je za pitanja obrade ličnih podataka nadležna austrijska Agencija za zaštitu podataka.
RTR takođe ima postojeći mehanizam za pritužbe na određene probleme sa online platformama.
Austrija među državama koje kasne
Austrija nije jedina članica EU koja kasni sa uspostavljanjem nadležnog tijela, ali je među državama koje još nisu završile taj posao.
Prema podacima Evropske komisije koje prenosi “Standard”, 22 od 27 članica već su imenovale svoje nadležne organe. Osim Austrije, među državama koje još nisu završile postupak nalaze se Mađarska, Slovačka, Hrvatska, Bugarska i Belgija.
Ukoliko kašnjenje potraje, državama prijeti i postupak Evropske komisije zbog neispunjavanja obaveza iz evropskog prava.
I austrijska vlast pod pritiskom
Pitanjem se već bavi i austrijska Narodna pravobraniteljka. Nakon pritužbe Instituta za otpornost na AI rizike, kancelarija austrijskog kancelara Kristijana Štokera dobila je rok da odgovori do 3. novembra.
Austrijska vlada tvrdi da postojeći propisi, uključujući zaštitu podataka i osnovnih prava, već pružaju određeni nivo zaštite građanima.
Ipak, glavni problem ostaje neriješen: AI pravila su već počela da se primjenjuju, nove zabrane stižu za manje od dva mjeseca, a Austrija još nije uspostavila instituciju koja bi bila centralna adresa za njihovo sprovođenje.
