Kako danas piše Rojters, sprovođenje šireg mirovnog plana uglavnom je zastalo. Izraelske snage sada kontrolišu oko dvije trećine Gaze, dok se napadi nastavljaju i nakon prekida vatre koji je stupio na snagu 10. oktobra prošle godine.
Prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi koje prenosi Rojters, od tada je u izraelskim napadima poginulo najmanje 1.400 Palestinaca. Izrael tvrdi da su mete pripadnici Hamasa, dok ta organizacija negira da ponovo naoružava svoje snage.
Šta je Trampov plan predviđao
Prva faza Trampovog plana od 20 tačaka donijela je prekid vojnih operacija, djelimično povlačenje izraelskih snaga, oslobađanje talaca i palestinskih zatvorenika i povećanje humanitarne pomoći.
Naredne faze predviđale su razoružavanje Hamasa, formiranje nove palestinske administracije, postepeno povlačenje izraelske vojske i raspoređivanje međunarodnih stabilizacionih snaga.
Međutim, kako navodi Rojters, upravo su ta pitanja ostala najveća prepreka.
Hamas je pokazao spremnost da preda oružje pod kontrolu međunarodno podržane palestinske administracije, ali Izrael odbacuje takav aranžman i insistira na potpunom razoružavanju prije povlačenja svojih snaga.
Planirane međunarodne stabilizacione snage još nisu formirane. Postoji komandant i nekoliko zemalja najavilo je učešće, ali snage još nisu raspoređene na terenu.
Izrael i dalje kontroliše veliki dio Gaze
Jedan od ključnih problema je teritorijalna kontrola.
Prema Trampovom prvobitnom planu, izraelske snage trebalo je da se povuku do takozvane “žute linije”, koja je ostavljala Izraelu kontrolu nad oko 53 odsto teritorije Gaze. Prema Rojtersu, izraelska vojska sada efektivno kontroliše oko dvije trećine enklave.
To je dodatno suzilo prostor u kojem živi oko dva miliona Palestinaca, od kojih su mnogi i dalje raseljeni i smješteni u šatorima ili oštećenim objektima.
Humanitarna situacija takođe ostaje teška. Prema podacima koje je u avgustu objavio međunarodni sistem za praćenje gladi IPC, od početka prekida vatre do kraja maja u Gazu je u prosjeku ulazilo 227 kamiona dnevno sa humanitarnom i komercijalnom robom. To je manje od polovine minimuma od 600 kamiona dnevno predviđenog planom.
Izrael, međutim, navodi da u Gazu svakodnevno ulazi oko 600 kamiona i da su potrebe stanovništva zadovoljene.
Za obnovu potrebno 71,4 milijarde dolara
Razmjere razaranja predstavljaju dodatni problem.
Prema zajedničkoj procjeni Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Svjetske banke objavljenoj u aprilu, za oporavak i obnovu Gaze tokom narednih deset godina biće potrebno 71,4 milijarde dolara.
Od toga je 35,2 milijarde dolara procijenjena vrijednost fizičke štete, dok se ekonomski i društveni gubici procjenjuju na 22,7 milijardi dolara. Za prvih 18 mjeseci bilo bi potrebno 26,3 milijarde dolara kako bi se obnovile osnovne službe, ključna infrastruktura i pokrenuo ekonomski oporavak.
Prema procjeni UN-a, EU i Svjetske banke, više od 371.000 stambenih jedinica je uništeno ili oštećeno, više od polovine bolnica nije funkcionalno, a gotovo sve škole pretrpjele su štetu.
Obećano je tek 2,45 milijardi dolara
Novac za obnovu zasad je daleko od potrebnog iznosa.
Kako navodi Rojters, Trampov Savjet za mir predstavio je u septembru plan vrijedan 2,45 milijardi dolara za početak obnove Gaze. Taj iznos predstavlja tek mali dio od ukupno 71,4 milijarde dolara procijenjenih potreba.
Ujedinjene nacije, Evropska unija i Svjetska banka pritom upozoravaju da novac sam po sebi nije dovoljan. Za ozbiljan početak obnove potrebni su trajni prekid vatre, bezbjednost, nesmetan pristup humanitarnoj pomoći, slobodan ulazak građevinskog materijala i funkcionalna uprava.
Gaza između prekida vatre i stvarnog mira
Godinu dana nakon Trampovog plana, njegova prva faza donijela je konkretne rezultate: veliki borbeni sukob je zaustavljen, a taoci i palestinski zatvorenici su oslobođeni.
Ali najteži dio plana tek treba sprovesti.
Ko će upravljati Gazom, kako će Hamas biti razoružan, kada će se izraelske snage povući, ko će obezbijediti teritoriju i ko će finansirati obnovu vrijednu desetine milijardi dolara – na ta pitanja i dalje nema konačnog odgovora.
Zbog toga Gaza godinu dana nakon Trampovog plana ostaje u međuprostoru: velikih borbi više nema u obimu kakav je viđen tokom rata, ali trajni mir, političko rješenje i ozbiljna obnova još nisu ostvareni.
