Beč: Senzacionalno cvetanje biljke stare 32.000 godina

Beli cvet koji se razvio na bečkom Institutu za molekularnu biotehnologiju na Poljoprivrednom fakultetu lep je za posmatrati i ništa drugo ne bi upućivalo na senzaciju koja je ovde uspela.

Genotip biljke „Silene stenophylla“ koji je odeljenje za biotehnologiju biljaka pod vođstvom Margit Laimer, u epruveti dovelo do cvetanja, star je 32.000 godina a preživeo je u podlozi sibirskog permafrosta (večno smrznuto tlo).

Kada je biljka koja se ubraja u porodicu karanfila, poslednji put cvetala, pored nje su šetali runasti mamuti, piše EurocommPR.

Revitalizacija

Istraživačkom timu sa Svetlanom Yashinom sa Ruske akademije nauka u mestu Pushino je 2012. godine uspeo pionirski rad u oblastima kriobiologije, ćelijske biologije i botanike. Naučnici su uspešno oživeli biljke iz semena nepoznatih vrsta biljaka iz sibirskog permafrosta starih 32 godina. Yashina je uspela da u epruveti kao klonirane ćelije biljaka ponovo oživi seme iz permafrosta.

Prijem genetskih resursa

Zahvaljujući dobrim kontaktima sa ruskim kolegama Laimer je dobila klonirane ćelije biljaka za Poljoprivredni fakultet kao izložbeni komad u muzeju „MUMOK“. „Uspešno cvetanje jedne od kloniranih biljaka zavisi od mnogih uticaja okoline. Samo jedno ću odati – za prelaz ka spremnosti cvetanja odlučujući faktor je sadržaj biljnih hormona i zahteva mnogo iskustva i takta“, kaže Laimer. „Uslovi za rast „Silene“ bili su očigledno tako dobri da je počela da cveta.“

Zaključci za evoluciju

„Sada možemo na osnovu genetskih analiza istražiti kako se biljni genom razvio i prilagodio tadašnjim klimatskim uslovima“, objašnjava Laimer. Poredeći sa današnjim rođacima u koje se između ostalog ubrajaju karanfil klinčić i pucavica, istraživači žele da saznaju kako je razvoj evolucije ove biljne vrste tekao, to znači šta se kod sledećih rođaka poslednjih 32 godina promenilo.

(Foto: Jakob Vegh/BOKU Öffentlichkeitsarbeit)

Pročitajte još

Popularno