Vrlo je malo dokaza koji bi potvrdili da su SAD ostvarile značajnu finansijsku korist. Očekivani rast zapošljavanja nije se dogodio, cijene hotela nisu osjetno porasle, a rast maloprodaje u junu bio je znatno slabiji nego u maju. Cijene avio-karata, kao i ukupni turistički promet, ostali su na nivou iz prethodnog mjeseca. Ipak, izračun ekonomske koristi je složen, a odvojiti uticaj događaja veličine Svjetskog prvenstva od ostatka velike američke privrede gotovo je nemoguće. Ali, šta ako se odgovor ne krije isključivo u dolarima i centima? Postoji li razumna cijena za zabavu i zajedništvo? Za to pitanje nema objektivnog mjerila.
Brojevi ne potvrđuju optimizam
Budući da poreski obveznici obično podmiruju račune za sportske spektakle čija organizacija košta desetine milijardi dolara, organizatori angažuju ekonomiste kako bi opravdali troškove. FIFA se trudila da dokazaže korist prvenstva 2026. za Sjedinjene Države. U izvještaju iz marta 2025. procijenila je da će organizacija koštati 13,9 milijardi dolara, od čega bi SAD pokrile 11,1 milijardu. Istovremeno je najavila 80,1 milijardu dolara globalne ekonomske koristi, uključujući 30,5 milijardi za SAD. FIFA je tvrdila i da će prvenstvo otvoriti ekvivalent od 185.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom u SAD.
Međutim, službeni podaci takav podsticaj ne pokazuju. Turizam u SAD u junu bio je praktično na istom nivou kao i prošle godine i porastao je za svega 0,2 posto, prema podacima Nacionalne kancelarije za putovanja i turizam. Većina tog rasta stigla je iz Afrike i Južne Amerike, dok je broj posjeta iz Evrope pao za 1,2 posto, a iz Azije za 5,6 posto, ali još se čekaju ključni podaci o potrošnji i povećanoj ekonomskoj aktivnosti za koje se očekuje veliki skok.
Prošlonedjeljni izvještaj o inflaciji pokazao je manji uticaj prvenstva nego što se očekivalo. Cijene hotela pale su za 2,8 posto, a cijene avio-karata jedva su se pomaknule. Cijene rekreacije jesu porasle, ali samo za 0,5 posto. Junski izvještaj o tržištu rada otkrio je da je broj radnih mjesta u sektoru ugostiteljstva i turizma pao za 61.000, što je toliko nevjerovatna brojka da ekonomisti očekuju njenu reviziju.
Lokalni podaci ipak pokazuju određene pomake. Prema podacima kompanije Fiserv, prodaja u malim preduzećima u gradovima domaćinima porasla je za 4,1 posto, u poređenju s rastom od 1,8 posto u gradovima koji nisu ugostili utakmice.
Boston je s rastom prodaje od 7,6 posto bio najveći dobitnik, što je velikim dijelom rezultat velike prodaje piva, navodno zbog škotskih navijača. Ali, Savezne rezerve navode i da su bostonski hoteli isprva prijavili popunjenost ispod očekivanja, koja se vratila na uobičajeni nivo tek nakon što su ponudili popuste.
Joe Brusuelas, glavni ekonomista za SAD u kompaniji RBS, primjećuje da, iako je prvenstvo vjerovatno podstaknulo ekonomsku aktivnost u gradovima domaćinima te značajno podiglo potrošnju, turnir se poklopio s ratom u Iranu, koji je podigao cijene i smanjio potražnju.
Ti su se faktori vjerovatno međusobno poništili, zaključuje CNN.
