Ovo je stav Jana Lekuna, jedne od najuticajnijih figura u svijetu vještačke inteligencije. Lekun je, nakon decenije na poziciji glavnog naučnika za AI u kompaniji Meta (Facebook), napustio tu funkciju 2025. godine kako bi osnovao Advanced Machine Intelligence Labs (AMI Labs), prenosi euronews.rs.
Njegov cilj je da razvije vještačku inteligenciju koja prevazilazi današnje sisteme kao što su ChatGPT, Claude i Gemini. Oni su korisni, kaže on, ali nikada neće moći da se nose sa složenim situacijama u stvarnom svijetu, poput obučavanja robota da obavlja kućne poslove.
Lekunova kompanija intenzivno radi na razvoju novog tipa vještačke inteligencije koji se ne oslanja na tehnologiju iza ChatGPT-a, a investitori, čini se, vjeruju u njegovu viziju. Ranije ove godine, AMI Labs je objavio da je prikupio više od milijardu dolara investicija, a među ulagačima su giganti poput Nvidije i fonda koji upravlja bogatstvom Džefa Bezosa. Ova “seed” runda finansiranja bila je jedna od najvećih te vrste u istoriji Evrope.
Problem sa jezičkim modelima
Veliki jezički modeli (LLM), kao što je ChatGPT, izuzetno su sposobni u određenim domenima, poput programiranja, rješavanja matematičkih problema i kreiranja teksta, kaže Lekun. Međutim, riječ je o definisanim i predvidivim zadacima. “Ovi modeli suštinski samo akumuliraju znanje… Oni mogu da reprodukuju nešto za šta su obučeni, ali nisu naročito inteligentni. Nemaju dubinsko razumijevanje”, ističe on za BBC.
U stvarnom svijetu, svaka akcija može dovesti do nevjerovatne raznolikosti rezultata, što zahtijeva fleksibilniji tip inteligencije. Lekun navodi primjer: šta će se desiti ako neko postavi olovku uspravno na vrh prsta i pusti je? Čak i malo dijete zna da će olovka pasti. Međutim, niko ne pokušava da pogodi u kom tačno pravcu će pasti, jer to nije moguće znati. ChatGPT bi, s druge strane, pokušao da generiše jedno precizno predviđanje kretanja olovke na osnovu statističkih obrazaca, bez razumijevanja fizike.
Lekunovo rješenje je sistem pod nazivom Joint Embedding Predictive Architecture (JEPA). On je dizajniran da stvara apstrakcije stvarnog svijeta koje mu omogućavaju da procijeni ishode akcija, filtrirajući beskorisne informacije. U slučaju olovke, AI bi znao da nema smisla predviđati tačan pravac pada, već samo činjenicu da će se pad dogoditi.
Iako su milijarde dolara uložene u humanoidne robote, njihovo obučavanje za bezbjedno peglanje veša ili punjenje mašine za sudove pokazalo se kao težak i skup zadatak. Lekun smatra da trenutni AI modeli tu nikada neće biti efikasni.
“LLM modeli su u velikoj mjeri beskorisni za robotiku. Tvrdnje da ćemo jednostavnim povećanjem razmere ovih modela doći do super-inteligencije jednostavno se neće ostvariti”, naglašava on, a sa njim se slažu i mnogi drugi naučnici, poput Ingmara Poznera sa Oksforda.
Pozner i njegov tim godinama rade na alternativnoj formi inteligencije pod nazivom “Modeli svijeta”. Ideja je da AI uči isključivo kroz “mentalnu” simulaciju toga kako svijet izgleda. Guglov model Genie i londonski Wayve (sistem Gaia) takođe istražuju ovaj put.
Lekun predviđa da će AMI Labs primijeniti svoj novi model već sljedeće godine, najprije u industrijskom okruženju.
Čovjek kao lider, AI kao asistent
Na pitanje šta će biti sa ljudima u svijetu u kojem roboti rade samostalno, Lekun ističe da će ljudi uvijek biti potrebni da definišu ciljeve i pitanja – ono što je čisto ljudska perspektiva.
“Naša interakcija sa budućim sistemima vještačke inteligencije – čak i ako budu pametniji od nas, ličiće na odnos industrijskog magnata ili političkog lidera sa njegovim asistentima. Mnogi od tih asistenata su pametniji od samih lidera, ali lideri su ti koji određuju pravac”, zaključuje Lekun.
