Prema podacima koje je Eurostat objavio ovog mjeseca, dug domaćinstava u EU u 2025. godini iznosio je 49,4 posto BDP-a, a u evrozoni 50,7 posto. Obje vrijednosti bilježe pad svake godine od 2020, kada su prelazile 60 posto, piše Euronews.
Šta pokazuje omjer duga domaćinstava i BDP-a
Dug domaćinstava obuhvata sve obaveze građana, poput stambenih i potrošačkih kredita te drugih oblika zaduženja. Kada se taj dug izrazi kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), ekonomisti mogu upoređivati države različitih ekonomskih veličina jer se na taj način privatno zaduživanje stavlja u odnos s ukupnim privrednim rezultatom zemlje.
Ovaj pokazatelj ne govori koliko duguje svako pojedino domaćinstvo, već daje širu sliku o zaduženosti cijelog sektora domaćinstava u odnosu na nacionalni dohodak. Vrijednost od 50 posto, na primjer, znači da ukupni dugovi domaćinstava odgovaraju polovini svega što privreda jedne države proizvede u godinu dana.
Zašto je dug domaćinstava važan
Visok dug domaćinstava sam po sebi ne mora biti problem. Države s razvijenim tržištem nekretnina, visokim udjelom vlasništva nad stambenim prostorima koji se finansiraju kreditima ili naprednim finansijskim sistemima često imaju i više stope zaduženosti.
Ipak, prekomjerna zaduženost može produbiti privredne krize. Evropska komisija smatra da zaduženost domaćinstava postaje makroekonomski rizik kada pređe nivo od 55 posto BDP-a. Istorija pokazuje da su privatni, a ne javni dugovi, češće gurali privrede u kreditne krize. Velika finansijska kriza 2008. godine krenula je upravo iz bilansi domaćinstava, a ne država.
Iznenađujuća podjela: Sjever zaduženiji od juga
Nalaz koji najviše iznenađuje jeste jasna podjela između sjevera i juga Evrope. Sedam država članica EU ima dug domaćinstava iznad 55 posto BDP-a i sve se nalaze u sjevernoj ili zapadnoj Evropi. S druge strane, južna Evropa, koja se u prošlosti povezivala s krizama javnog duga, bilježi relativno nisku zaduženost domaćinstava.
Dug italijanskih domaćinstava iznosi samo 35,9 posto BDP-a, u Grčkoj je 38,0 posto, a u Španiji 42,9 posto, što su sve vrijednosti znatno ispod prosjeka Evropske unije. Iako vlade na jugu Evrope spadaju među najzaduženije na kontinentu, njihova su domaćinstva u pravilu znatno opreznija pri zaduživanju od domaćinstava na sjeveru.
Deset najzaduženijih zemalja
10. Njemačka: 49,0%. Najveća evropska privreda uprkos svom bogatstvu nalazi se blizu prosjeka EU. Jedan od razloga je niska stopa vlasništva nad nekretninama od samo 46,7 posto u 2022. godini, što je među najnižim stopama u Evropi.
Veliko tržište najma, relativno pristupačne cijene najamnina i nepostojanje poreskih olakšica na kamate za stambene kredite istorijski su smanjivali potrebu za velikim zaduživanjem.
9. Portugal: 53,9%. Dug domaćinstava krajem 2025. dosegao je oko 171 milijardu evra, što je porast od 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast su prvenstveno podstaknuli stambeni krediti, usljed jednog od najbržih porasta cijena nekretnina u EU.
Ta izloženost je značajna jer više od 90 posto portugalskih stambenih kredita ima promjenjive ili mješovite kamatne stope vezane uz Euribor. Zbog toga su domaćinstva izrazito osjetljiva na promjene kamatnih stopa Evropske centralne banke.
Stambeni krediti
8. Kipar: 54,2%. Centralna banka Kipra navodi da se udio duga domaćinstava smanjio za oko 62 posto od decembra 2016. godine. Otprilike 34 posto duga i dalje se odnosi na stare, nenaplative kredite koje su preuzele agencije za naplatu potraživanja i koji se postupno rješavaju.
7. Belgija: 56,4%. Oko 43,1 posto belgijskih domaćinstava posjeduje vlastitu nekretninu uz stambeni kredit, što je znatno iznad prosjeka EU od 24,3 posto. Većina tih kredita ima fiksnu kamatnu stopu. Nacionalna banka Belgije zabilježila je rast stambenih kredita u 2025, a vrijednost novih kredita porasla je na 40,7 milijardi evra s 31,7 milijardi prethodne godine.
6. Francuska: 59,5%. U Francuskoj prevladavaju stambeni krediti s fiksnom kamatnom stopom. Za razliku od Portugala ili Španije, krediti s promjenjivom stopom nisu uobičajeni, a uslovi kreditiranja su strogi. Zajmoprimci u pravilu ne smiju trošiti više od trećine neto prihoda na otplatu duga, a tu granicu francuska centralna banka (Banque de France) ažurira na mjesečnom nivou.
5. Luksemburg: 60,5%. Zaduženost je u Luksemburgu vrlo koncentrisana. Stambeni krediti čine 90 posto duga domaćinstava, ali gotovo polovina domaćinstava uopšte nema dugovanja. Medijalno neto bogatstvo domaćinstava u 2023. godini iznosilo je 676.000 evra.
Stroža regulacija
4. Finska: 62,9%. Dug je gotovo u cijelosti vezan uz stambeno pitanje, ali slijedi specifičan finski model. Stambeni krediti čine oko 63 posto duga domaćinstava. Kada se tome dodaju i krediti stambenih zadruga, što su zapravo dugovi same zgrade koje kupci stanova preuzimaju, zajednički udio raste na oko 75 posto.
Finska centralna banka ponovo je upozoravala na rastuću upotrebu kredita stambenih zadruga i uvodi strožu regulaciju kako bi ograničila zaduživanje.
3. Švedska: 82,3%. Švedska je i dalje jedna od evropskih privreda s najvećom zavisnošću od stambenih kredita. Tržištem dominiraju krediti s promjenjivom kamatnom stopom, zbog čega su domaćinstva izrazito izložena promjenama kamata. Ta se ranjivost pokazala tokom ciklusa zaoštravanja monetarne politike Evropske centralne banke.
Bruto dugovi
2. Danska: 84,1%. Danska centralna banka i Evropska komisija dugo upozoravaju na visok bruto dug, ali ističu da je on velikim dijelom uravnotežen značajnom penzionom štednjom i imovinom u nekretninama. Dug domaćinstava kao udio u raspoloživom dohotku iznosio je oko 177 posto u 2024. i ostaje među najvišima u EU.
1. Nizozemska: 93,5%. Nizozemska ima najzaduženija domaćinstva u Evropi, što je rezultat ciljanih državnih politika. Nizozemska centralna banka (De Nederlandsche Bank) objašnjava da je dug za stambene kredite toliko visok “jer vlada čini zaduživanje za kupovinu doma privlačnim”.
To uključuje poreske olakšice na kamate i standarde kreditiranja koji kupcima omogućuju finansiranje pune vrijednosti nekretnine, dok je u drugim zemljama taj omjer ograničen na 90 posto ili manje. Dug je uravnotežen vrlo velikom penzionom imovinom i visokim nivoom finansijskog bogatstva domaćinstava.
