Iranski napadi i blokada pomorskog saobraćaja u Ormuskom moreuzu prekinuli su vitalne rute za izvoz gasa, što je dovelo do zaustavljanja ekonomskog motora ove države.
Gasni gigant na koljenima: Izvoz potpuno stao
Katar više od 60 odsto svojih prihoda ostvaruje od izvoza prirodnog gasa, koji je transformisao nekadašnje ribarsko utočište u jednu od najbogatijih nacija svijeta. Međutim, zatvaranje Ormuskog moreuza znači da već više od dva mjeseca nijedan tanker sa gasom nije napustio katarske obale.
Situacija je postala kritična nakon što su iranski projektili i dronovi pogodili postrojenje Ras Laffan, ključni industrijski centar, oštetivši vitalnu opremu i smanjivši proizvodni kapacitet za 17 odsto. Čak i ako bi se moreuz sutra otvorio, biće potrebne godine da se proizvodnja vrati na nivo prije sukoba.
MMF predviđa dramatičan pad BDP-a
Ekonomski gubici su enormni. Državni energetski gigant, QatarEnergy, već je izgubio milijarde dolara, dok svakodnevni troškovi izgubljene prodaje i zakupa brodova iznose stotine miliona dolara.
Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će se katarska ekonomija ove godine smanjiti za čak 8,6 odsto.
Pored energetske krize, zemlja je odsječena i od uvoznih ruta. Katar uvozi oko 90 odsto hrane, a blokada mora primorala je vlasti na ekstremno skupe alternative. Svježa hrana iz Evrope i žitarice iz Amerike sada se dopremaju skupim avio-prevozom ili kamionima preko Saudijske Arabije.
Kako bi spriječila galopirajuću inflaciju, vlada agresivno subvencioniše cijene namirnica, pa su cijene u supermarketima za sada porasle tek za 5 do 10 odsto.
Prazni luksuzni tržni centri i odlazak stranaca
Ambicija Katara da postane globalni turistički i poslovni centar, u šta su uložene stotine milijardi dolara kroz Svjetsko prvenstvo i projekte poput grada Lusail, ozbiljno je uzdrmana. Broj međunarodnih posjetilaca je strmoglavo opao, a mnoge multinacionalne kompanije povlače svoje osoblje iz zemlje zbog straha od nestabilnosti.
“Ako dođe do masovnog egzodusa strane radne snage, koja čini 90 odsto stanovništva, situacija će postati zastrašujuća”, upozoravaju analitičari. Iako Katar posjeduje suvereni fond od 600 milijardi dolara koji mu omogućava da isplaćuje plate i održava osnovne usluge, dugoročna šteta po imidž stabilne investicione destinacije mogla bi biti nepopravljiva.
Da li duboki džepovi mogu da spasu Dohu?
Uprkos krizi, rejting agencija S&P Global zadržala je rejting Katara, uzdajući se u ogromnu akumuliranu fiskalnu imovinu zemlje.
Vlasti u Dohi čine sve da projektuju smirenost i spriječe kolaps privatnog sektora, ali stručnjaci su saglasni: sudbina najbogatije pustinjske metropole sada isključivo zavisi od toga koliko će dugo Ormuski moreuz ostati zatvoren.
