Posljednji El Ninjo, koji je trajao od maja 2023. do marta 2024, doprinio je rekordnim vrućinama koje su podstaknule niz smrtonosnih toplotnih talasa, šumskih požara i poplava širom svijeta, piše Euronews.
Sadržaj teksta
Ozbiljne posljedice
Predviđa se da će 2026. godina već biti jedna od najtoplijih u istoriji, a najnovija sezonska prognoza Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upozorava da su temperature više od uobičajenih vrlo vjerovatne tokom ljeta i rane jeseni.
Evropa je već u maju pretrpjela smrtonosni toplotni talas, a prognostičari upozoravaju da se u narednim danima širom Sredozemlja očekuju temperature od 40°C i takozvane tropske noći. Ali, El Ninjo (što na španskom znači “dječak”) ne utiče samo na temperaturu.
Stručnjaci s IHE Delft Instituta za obrazovanje o vodama u Nizozemskoj upozorili su da ovaj klimatski fenomen može imati ozbiljne lančane posljedice, uzrokujući suše, nesigurnost u snabdijevanju hranom, pa čak i nestašice električne energije.
Uticaj El Ninja na čistu energiju
Nedostatak padavina i niski vodostaji rijeka mogu dovesti do raširenih nestašica električne energije, posebno u regijama gdje hidroenergija čini ključni dio energetskog miksa. To može rezultirati višim troškovima i emisijama CO2 jer se snabdjevači okreću alternativama na fosilna goriva poput nafte i uglja.
Klimatske promjene već su to učinile stvarnošću, i prije nego što se El Ninjo formirao. Norveška, koja se zbog svoje velike mreže brana često naziva “najvećom evropskom baterijom”, zabilježila je pad zaliha snijega na najniži nivo u dvije decenije zbog tople i suve zime.
Stručnjaci kažu da je to stvorilo deficit od oko 25 TWh, što je dovoljno energije za napajanje oko 2,5 miliona domova tokom godine i čini gotovo petinu ukupne norveške proizvodnje hidroenergije prošle godine.
Ekstremne vrućine takođe mogu smanjiti proizvodnju solarne energije zbog onoga što je poznato kao solarni paradoks. “Česta je zabluda da više sunca uvijek znači i više energije”, kaže za Euronews Earth Ioanna Vergini, osnivačica platforme wfy24.com koja analizira vremenske podatke i trendove klimatske nestabilnosti.
“Fotonaponske ćelije su poluvodiči i, kao i sva elektronika, gube na učinkovitosti kako temperatura raste.” Za svaki stepen iznad 25°C, učinkovitost solarnih panela pada za otprilike 0,4 do 0,5 posto.
Kako će El Ninjo uticati na sigurnost snabdijevanja hranom?
Institut IHE Delft, koji djeluje u dijelovima svijeta direktno pogođenima El Ninjom, upozorava da bi se nestašice hrane mogle pogoršati u sljedeće dvije godine. U Nikaragvi, na primjer, ključni usjevi poput kukuruza i graha mogli bi propasti u već osjetljivim područjima, što dovodi do nesigurnosti snabdijevanja hranom i gubitka prihoda.
Nedostatak kiše i niski vodostaji rijeka takođe znače da će se navodnjavani usjevi u Kolumbiji, sjeveroistočnom Brazilu i Indiji suočiti s ozbiljnim ograničenjima ili će se morati više oslanjati na podzemne vode, što potencijalno uzrokuje njihovo prekomjerno iskorištavanje.
To je razlog za zabrinutost i za Evropsku uniju, koja godišnje uvozi hranu u vrijednosti od oko 188,6 milijardi evra. Osnovne namirnice poput pšenice, kukuruza i kakaoa posebno su osjetljive na propadanje u ekstremnim klimatskim uslovima.
El Ninjo bi mogao izazvati ozbiljne suše u Evropi
Juče, 17. juna, obilježen je Svjetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše, što služi kao hitan podsjetnik na potrebu smanjenja degradacije zemljišta i jačanja otpornosti na sušu. Stručnjaci upozoravaju da se očekuje da će El Ninjo izazvati ozbiljne globalne suše 2026. i 2027. godine, a Evropa pritom nije imuna.
“Prognoze toplijeg i sušnijeg vremena za Nizozemsku i širom Evrope povećaće rizik od toplotnih talasa i šumskih požara, za koje su sušni događaji poput onih 2018. i 2022. pokazali da imaju značajan uticaj na ekosisteme i ljudsko zdravlje”, upozorava IHE Delft.
Niski vodostaji rijeka u Evropi smanjiće dostupnost slatke vode, što može dovesti do ograničenja u poljoprivredi i korištenju vode za hlađenje u elektranama. “Nadolazeći El Ninjo podsjetnik je da suša nije samo ekološko pitanje”, kaže dr Micha Werner, profesor otpornosti na sušu na Odjeljenju za vodne resurse i ekosustave na IHE Delftu.
“Ona utiče na prehrambene sisteme, proizvodnju energije, privrede, ekosisteme i ljudsku dobrobit. Izgradnja otpornosti zahtijeva djelovanje prije nego što se kriza razvije.”
Zasjenjuje li El Ninjo zabrinutost zbog klimatskih promjena?
Dolazak El Ninja izazvao je medijsku pažnju širom svijeta, s naslovima koji najavljuju nadolazeći “super” El Ninjo. Međutim, to nije službena naučna kategorija i ne koristi je američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA). Klimatski naučnici takođe su upozorili da se stručnjaci priključuju “trendu ‘super El Ninja'” umjesto da se skoncentrišu na povezanost s klimatskim promjenama.
Istraživači sa Univerziteta Kolumbija u nedavnom radu su naveli da, iako su jačina i učestalost El Ninja važni, posebno pitanje je jesu li oni modifikovani globalnim zagrijavanjem. Ali, ističu da je važnija tema “kontinuirano, vanredno ubrzanje zagrijavanja površine okeana”.
Neki meteorolozi predviđaju da tipičan događaj El Ninja obično uzrokuje privremeno povećanje globalne prosječne temperature za 0,1-0,2°C. To nije toliko značajno kao porast temperature podstaknut klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, koje su podigle globalnu površinsku temperaturu za otprilike 1,3-1,5°C u poređenju s predindustrijskim nivoima.
“El Ninjo je prirodni fenomen”, kaže klimatska naučnica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu. “On dolazi i odlazi. Klimatske promjene, naprotiv, postaju sve gore sve dok ne prestanemo sagorijevati fosilna goriva. Dakle, klimatske promjene su razlog za paniku.”
