“Бojim se rata”, rekao je Fico prošle sedmice studentima medicine u univerzitetskoj bolnici u Prešovu. On je ocijenio da je vojni sukob u Ukrajini “izmakao kontroli” i upozorio da se Evropa suočava sa mogućnošću šireg rata.
Fico je pozvao studente da zamisle situaciju u kojoj bi od Slovačke bilo zatraženo da pripremi 5.000 ili 10.000 vojnika koji bi otišli da se bore, a da pritom nije jasno “protiv koga se bore, ni zašto”.
Govoreći o članu 5 NATO-a, Fico je rekao: “Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba zbog nekakvog člana 5.”
“Da, mi jesmo u NATO-u. Cijenimo to. Saradnja i ispunjavanje naših obaveza su nam važni. Ali kao premijer učiniću sve kako bih obezbijedio da Slovačka nikada ne bude uvučena u vojni sukob”, rekao je Fico.
Pavel: “Nije razumio značenje solidarnosti”
Na Ficove riječi reagovao je češki predsjednik Petr Pavel, bivši predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a.
“Ako neko kaže da mu je drago što je član NATO-a, ali nije spreman da se uključi kada je napadnut neko drugi, onda nije razumio značenje riječi solidarnost”, rekao je Pavel.
Fico je odgovorio da razumije kako bi Pavel, kao bivši general NATO-a, drugačije gledao na pitanje rata, dok on sam, kako je rekao, više voli mir.
Ficove izjave izazvale su kritike i u Slovačkoj. Bivši ministar spoljnih poslova Miroslav Vlahovski rekao je za DW da premijer ne bi trebalo samo da izražava strah, već i da govori o tome kako je zemlja pripremljena za moguće bezbjednosne prijetnje.
“Ako je situacija zaista toliko ozbiljna kako tvrdite, ono što želim da čujem od vas jeste kako je zemlja pripremljena. Šta ste uradili da povećate spremnost? Ko će nam pomoći ako budemo napadnuti?”, upitao je Vlahovski.
Na pitanje da li bi Ficove izjave mogle da naškode položaju Slovačke među saveznicima, odgovorio je: “To se već dogodilo.”
Politička pozadina
Dojče vele navodi da dio analitičara Ficove izjave povezuje i sa unutrašnjopolitičkom situacijom u Slovačkoj.
Fica naredne godine očekuju izbori, a pojedini analitičari smatraju da pokušava da privuče birače krajnje desne stranke Republika, koja je kritična prema NATO-u i Evropskoj uniji i protivi se vojnoj pomoći Ukrajini.
Vlahovski ocjenjuje da Ficova retorika podsjeća na poruke koje su ranije koristili mađarski premijer Viktor Orban i češki političar Andrej Babiš, predstavljajući se kao političari koji žele mir.
Šta zapravo znači član 5?
Oana Lungesku, saradnica britanskog instituta RUSI i bivša portparolka NATO-a, za DW je objasnila da je član 5 “najozbiljnije obećanje koje jedna država može dati drugoj”.
Ipak, aktiviranje člana 5 ne znači automatski slanje vojnika svih članica u rat.
Prema pravilima NATO-a, nakon napada na članicu Sjevernoatlantski savjet procjenjuje situaciju. Odluka se donosi konsenzusom, a zatim svaka država odlučuje kakvu će pomoć pružiti napadnutoj članici. Ta pomoć može, ali ne mora, uključivati vojnu silu.
Član 5 do sada je aktiviran samo jednom, nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine.
Lungesku podsjeća da je NATO i prije toga, a posebno nakon početka rata u Ukrajini, koristio princip kolektivne odbrane za jačanje prisustva u državama članicama. U Slovačkoj je raspoređena multinacionalna borbena grupa NATO-a, čiji je cilj odvraćanje mogućeg napada.
Bivši slovački ministar odbrane Jaroslav Nađ upozorava da strah ne bi trebalo da određuje politiku prema Ukrajini.
“To je upravo ono što Vladimir Putin želi”, rekao je Nađ, tvrdeći da ruski predsjednik želi da građani država EU i NATO-a povjeruju da bi nastavak pomoći Ukrajini mogao dovesti do šireg rata.
Ficove izjave tako su otvorile novu raspravu u Slovačkoj o tome šta članstvo u NATO-u podrazumijeva i koliko je zemlja spremna da ispuni obaveze kolektivne odbrane.
