Ova vijest bi vjerovatno malo koga zanimala da se upravo na tom mjestu, aprila 1889. godine, nije rodio Adolf Hitler. Samoproglašeni nacistički “vođa” (Führer) Trećeg rajha donio je Evropi i svijetu Drugi svjetski rat sa desetinama miliona žrtava i bio glavni odgovorni za Holokaust, sistematsko ubistvo oko šest miliona Jevreja, piše Deutsche Welle.
Veoma burna istorija
Hitlerovi roditelji, koji su tada živjeli u iznajmljenom stanu, odselili su se poslije nekoliko mjeseci. Danas ova zgrada iza sebe ima veoma burnu istoriju. Nakon pripajanja Austrije Trećem rajhu, marta 1938. godine, nacistička partija NSDAP otkupila je Hitlerovu rodnu kuću i u njoj osnovala kulturni centar.
Poslije rata, objekat je vraćen prethodnim vlasnicima, a država je postala zakupac. Zgrada je potom služila kao biblioteka, zatim kao škola, a na kraju kao radionica za osobe sa invaliditetom.
Od 2011. godine objekat je prazan. Austrija je 2016. godine donijela odluku o eksproprijaciji nekretnine kako bi spriječila poklonike nacizma da to mjesto pretvore u odredište za svoja okupljanja i hodočašća.
Tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova osnovalo je “Komisiju za istorijski ispravan odnos prema rodnoj kući Adolfa Hitlera” i povjerilo joj zadatak da razvije koncept za buduću upotrebu ove nekretnine. Komisija se zalagala za “socijalno-humanitarnu ili administrativno-državnu namjenu“.
Oskar Dojč, predsjednik Jevrejske opštine u Beču i član pomenute komisije, izjavio je 2023. godine za DW:
“Uvijek se radilo o tome da ova kuća ne postane mjesto okupljanja nacista“.
Dojč je dodao da je mogao da zamisli i druge namjene, ali je naglasio “da je ovdje predviđena policijska stanica jedne demokratske pravne države, čiji je zadatak, između ostalog, da djeluje protiv neonacističkih aktivnosti”.
Za rekonstrukciju 20 miliona
Međutim, prema anketi iz 2023. godine, samo šest odsto Austrijanaca podržalo je useljenje policije. Istoričar Oliver Ratkolb, takođe član komisije, u izjavi za DW objasnio je:
“Kao prvu opciju jednoglasno smo predložili neku instituciju koja slavi život, kao što je Volkshilfe (humanitarna organizacija), ali su oni to odbili. Zahvaljujući policijskoj stanici, Hitlerovi obožavaoci biće odvraćeni od namjere da se fotografišu i prave selfije ispred potpuno preuređene kuće“.
U tu svrhu, država je izdvojila oko 20 miliona evra za potpunu rekonstrukciju, uključujući i naglašeno jednostavnu fasadu. Nova fasada neće imati nikakvu informativnu tablu. Štaviše, stručna komisija preporučila je da se spomen-kamen koji se nalazi ispred kuće, a potiče iz Mauthauzena – najvećeg koncentracionog logora u Austriji, premjesti na drugo mjesto.
Na njemu piše: “Za mir, slobodu i demokratiju. Nikada više fašizam. Milioni mrtvih opominju“.
Ipak, opština je odlučila drugačije i kamen je ostao tamo gdje se i ranije nalazio.
Stanovnici grada Braunau na Inu na konačni rezultat gledaju s podijeljenim osjećanjima.
“Ovdje je propuštena jedinstvena istorijska prilika da se rodna kuća najvećeg masovnog ubice u istoriji čovječanstva iskoristi na trajan i istorijski odgovoran način“, kaže za DW Evelin Dol, rođena u Braunauu i portparolka lokalne građanske inicijative Diskurs Hitlerhaus.
“Živimo u pravnoj državi”
“Naravno da grad ne snosi odgovornost za to, ali Braunau se širom svijeta povezuje sa činjenicom da je ovdje rođen najveći masovni ubica čovječanstva – i tako će zauvijek ostati“, dodala je.
“Tokom više od 25 godina bilo je dovoljno ideja i inicijativa da se kuća iskoristi kao mjesto susreta posvećeno miru, slobodi, demokratiji i toleranciji. Dakle, za sve poruke koje su i danas izuzetno važne za budućnost. Međutim, sve te ideje su odbijene i sada je ovdje useljena policijska stanica, što je kritikovano iz više razloga“, objašnjava Dolova.
Kritike se odnose i na ulogu policije tokom nacističkog perioda. Nakon što je Hitler 1936. godine imenovao Hajnriha Himlera za “šefa njemačke policije”, policija i SS sve više su djelovali zajedno. Posebno se tajna državna policija – Gestapo, razvila u centralni instrument terora tog režima i imala ključnu ulogu u progonu političkih protivnika, kao i u drugim nacističkim zločinima.
Florian Kotanko, predsjednik Udruženja za savremenu istoriju Braunaua, ne želi da povlači paralele sa nacističkim periodom:
“Živimo u demokratskoj pravnoj državi i policija je jedan od njenih instrumenata. Sve dok policija može da odgovara za loše ponašanje i dok policajci završavaju pred sudom, načelno nezadovoljstvo i nepovjerenje prema instituciji policije nije opravdano“.
Kada je riječ o rješenju za Hitlerovu rodnu kuću, on za DW kaže:
“Vlasnik, Republika Austrija, jednostavno je tako odlučio“.
I na posljednjoj Hitlerovoj prijavljenoj adresi u Njemačkoj danas se nalazi policija. Zgrada na adresi Prinzregentenplac 16 u minhenskom naselju Bogenhauzen pripadala je Hitleru sve do njegove smrti. Nakon toga korišćena je u različite administrativne svrhe. Od 1998. godine u njoj se nalazi policijska stanica.
Ona je nedavno otvorila vrata za odabrane događaje kako bi pokazala da se na mjestu sa teškom prošlošću danas nalazi institucija posvećena demokratskim vrijednostima.
