Dok službene potvrde iz Vašingtona i Teherana još nema, iranski mediji posljednjih sati objavljuju sve više detalja o sadržaju privremenog sporazuma koji bi mogao biti potpisan tokom sljedeće sedmice i označiti početak nove faze odnosa između dvije zemlje.
Ključna pitanja se neće riješiti odmah
Prema navodima IRNA i poluslužbene agencije Mehr, dokument predviđa prekid ratnih djelovanja na svim regionalnim ratištima povezanima sa sukobom između SAD i Irana, uključujući i Liban. U okviru sporazuma Vašington bi se obavezao da će izvršiti pritisak na Izrael kako bi se okončale vojne operacije protiv Hezbolaha na području Bejruta i juga Libana.
Jedno od najosjetljivijih pitanja, iranski nuklearni program, prema trenutnom nacrtu ne bi bilo riješeno odmah. Iran navodno neće preuzimati nove obaveze prije početka posebnih pregovora koji bi se vodili tokom 60 dana nakon potpisivanja memoranduma. Teheran pritom insistira na zadržavanju svojih osnovnih načela, uključujući pravo na obogaćivanje uranijuma.
Što se tiče Ormuskog moreuza, iranski mediji naglašavaju da Teheran ne namjerava da prepusti upravljanje tim strateški važnim plovnim putem niti da vrati stanje na ono koje je postojalo prije izbijanja sukoba. Memorandum bi, prema tim tvrdnjama, sadržavao samo odredbe o normalizaciji pomorskog saobraćaja i ukidanju američke blokade iranskih luka. Upravljanje moreuzom bilo bi koordinisano isključivo među državama regije, bez direktne američke uloge.
Neke teme izostavljane
Veliki dio sporazuma odnosi se i na privredna pitanja. Iran zahtijeva oslobađanje 24 milijarde američkih dolara zamrznutih finansijskih sredstava u inostranstvu, pri čemu bi polovina tog iznosa trebalo da bude dostupna odmah nakon potpisivanja dokumenta. IRNA tvrdi da je Teheran za to dobio posebne garancije trećih strana.
Pitanje ukidanja američkih sankcija takođe bi se rješavalo tokom prelaznog razdoblja od 60 dana. U tom razdoblju Vašington se, prema iranskim navodima, ne bi smio odlučiti na nove sankcije niti dodatno povećavati vojnu prisutnost na Bliskom istoku.
Posebnu pažnju privlači dio koji se odnosi na obnovu Irana nakon sukoba. Agencija Mehr navodi da dokument uključuje okvirni plan obnove vrijedan najmanje 300 milijardi dolara. O konkretnim mehanizmima sprovođenja i finansiranja tek bi se pregovaralo nakon potpisivanja memoranduma.
Prepreke i dalje velike
Istovremeno, prema navodima iste agencije, iz pregovora su u potpunosti izostavljene teme iranskog balističkog raketnog programa i mreže regionalnih saveznika i naoružanih grupa koje Zapad često naziva iranskim posredničkim snagama.
Uprkos optimističnim izvještajima državnih medija, agencija Tasnim, koja se smatra bliskom Iranskoj revolucionarnoj gardi, upozorava da tekst sporazuma još uvijek mora proći završnu analizu i dobiti odobrenje nadležnih institucija u Iranu.
Ako bude potvrđen, memorandum bi predstavljao najveći diplomatski iskorak između Vašingtona i Teherana u posljednjih nekoliko decenija te potencijalno otvorio put prema širem mirovnom sporazumu koji bi mogao značajno promijeniti bezbjednosnu i političku sliku Bliskog istoka. Ali, prepreke su i dalje jasno vidljive, a čini se da u ključnim pitanjima (Ormuz i nuklearni program) na kojima insistiraju SAD, Iran nije spreman da popusti.
