“Gospodari rata” je izraz koji se devedesetih koristio u vezi s građanskim ratovima u Liberiji, Avganistanu i Somaliji. Odnosio se na glavne aktere koji su te ratove vodili radi ostvarivanja sopstvenih interesa i pritom prihvatali raspad državnih struktura. U Izveštaju o stanju mira za 2026. godinu riječ je o povratku takvih aktera u 21. vijeku.
Da li su Putin, Tramp i Netanjahu gospodari rata?
“Novi gospodari rata podrivaju međunarodni poredak”, kaže Konrad Šeter iz Bonskog međunarodnog centra za istraživanje sukoba (bicc), koji je ovog ponedjeljka u Berlinu, zajedno sa još tri instituta, predstavio izvještaj. Istraživač sukoba pritom je nabrojao i nekoliko imena – među njima ruskog predsjednika Vladimira Putina, američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, piše DW.
Njima i drugima on u osnovi zamjera isto: “Upotreba vojne sile njihovo je omiljeno sredstvo za ostvarivanje interesa. Pritom ne mare za međunarodno pravo”, kaže Šeter.
Njegova koleginica Ursula Šreder iz Instituta za istraživanje mira i bezbjednosnu politiku pri Univerzitetu u Hamburgu (IFSH), dodaje: “Ne želimo sve njih da izjednačimo, ali uočavamo iste obrasce”, kaže Šreder govoreći o triju Putin-Tramp-Netanjahu i drugim vladarima.
Nasilje kao “normalno sredstvo politike”?
Prema autorkama i autorima “Mirovnog izvještaja”, ključni obrazac je ponovno korišćenje nasilja kao “normalnog sredstva politike”. Time se, smatraju, pokušava ograničiti i “politički suverenitet drugih država”. U pozadini su interesi profita i širenja moći.
Prema studiji, to se odnosi i na nekoliko zalivskih monarhija: Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. “One učestvuju u brojnim građanskim ratovima – od Libije do Somalije“, kaže Šeter. I njima je, smatra, prije svega cilj ostvarivanje geopolitičkih, strateških ili ekonomskih interesa.
Manje razvojne saradnje i humanitarne pomoći
Zbog toga se u naslovu studije i govori o “gospodarima rata”. Oni podstiču raspad međunarodnog poretka, upozorava Nikol Dajtelhof iz Lajbnicovog instituta za istraživanje mira i sukoba u Frankfurtu na Majni. Ona pritom posebno misli na Ujedinjene nacije.
Od Njemačke i Evrope očekuje veći angažman kako bi se taj trend zaustavio: “Upozoravamo da moraju pronaći partnere za očuvanje pravila međunarodnog poretka.” Finansijska smanjenja u oblasti razvojne saradnje i humanitarne pomoći Dajtelhof i ostali stručnjaci smatraju pogrešnim putem. Povlačenje sredstava dodatno pojačava krizne dinamike, navodi se u njihovoj zajedničkoj izjavi.
Više gladi, bolesti i kriminala
Posljedice su brojne, piše dalje u izvještaju. Više je kriza s nestašicom hrane koje uzrokuju glad, ali i širenje potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti poput aktuelnog virusa ebole. Bilježi se i rast kriminala i oružanih sukoba.
“Smanjenje pomoći ide ruku pod ruku s drastičnim porastom kriminala i oružanih sukoba – na primjer na Haitiju, u Kongu ili Južnom Sudanu“, navodi se u izvještaju.
Istraživači sukoba traže da Njemačka ukine rezove u razvojnoj saradnji i izdvoji veća sredstva. To bi, smatraju, moglo da predstavlja protivtežu samovolji novih “ratnih gospodara”. Njihov apel prati i upozorenje: “Tamo gdje razvojna saradnja služi samo odvraćanju migracija ili osiguravanju sirovina, ona gubi svoj mirovno-politički smisao.“
Da li je Njemačka izgubila povjerenje u svijetu?
Četiri instituta u izvještaju preporučuju drugačiji pristup razvojnoj saradnji: fokus bi trebalo da bude na inkluzivnosti, ljudskim pravima i izgradnji mira – ukratko, na kooperativnu politiku. “Njena dodatna vrijednost je jačanje povjerenja u partnerstva i međunarodni poredak.”
Prema tumačenju Izvještaja o stanju mira, Njemačka je to povjerenje u velikoj mjeri prokockala. Njena neuspjela kandidatura za dvogodišnje mjesto u Savjetu bezbjednosti UN kao nestalna članica, za Dajtelhof je simptomatična: “To je svakako povezano i sa činjenicom da se Njemačka posljednjih godina često povlačila kada je trebalo braniti međunarodno pravo.“
Šta kancelar podrazumijeva pod međunarodnim pravom?
Time Nikol Dajtelhof aludira na to da kancelar Fridrih Merc, za razliku od premijera brojnih drugih država, nije jasno označio otmicu venecuelanskog lidera Nikolasa Madura od strane američkih snaga kao kršenje međunarodnog prava. Umjesto toga rekao je: “Pravna ocjena američke operacije je složena.”
Ni nakon američko-izraelskog napada na Iran, Merc nije dao nedvosmislenu podršku međunarodnom pravu: “Sada nije trenutak da držimo lekcije našim partnerima i saveznicima”, rekao je kancelar. Kada su obje zemlje 2025. bombardovale iranski nuklearni program, Merc je taj potez pravdao riječima da Izraelci obavljaju “prljavi posao – i to za sve nas”.
Novi pokušaj jače kontrole naoružanja?
Za Dajtelhof je jasno koju bi pouku Njemačka trebalo da izvuče iz neuspjeha u izboru za Savjet bezbjednosti UN: “Treba to ozbiljno shvatiti i razmisliti kako ponovo izgraditi sopstveni profil.”
U izvještaju se nude i prijedlozi kako to postići: u vrijeme rastućih trka u naoružavanju potrebno je stvarati temelje za pouzdane sporazume o kontroli naoružanja. “Takvi sporazumi su, kao mjera izgradnje povjerenja, ključni preduslov za stvaranje mira.“
