“Moramo da radimo na informatičkoj bezbjednosti, da razvijemo elektronsku upravu, `pametne gradove`. Treba da izučimo trend u svijetu, tržište kriptovaluta, i vidimo postoji li mogućnost da se time bavimo”, istakao je Dodik na otvaranju “Jahorina biznis foruma”.
On je rekao da nema dobrih uslova za razvoj ekonomije ako nema političke stabilnosti i da zato mora biti osigurana stabilnost da bi imali budućnost.
“Ukoliko se zajedno ne razvijamo i sve države bivše Jugoslavije zajedno ne korespondiraju o tome, onda se ni naša ekonomija neće kretati uzlaznom linijom”, istakao je Dodik.
On je rekao da je nakon raspada Jugoslavije dobijen mir kao benefit, ali mnogim resursima se upravlja izvan lokalnih struktura vlasti i lokalnih suverniteta, što je dio globalnog svijeta i cijene koja je morala da se plati.
Dodik je rekao da Srpska mora energičnije odgovoriti izazovima koji su danas vidljivi, a to je radna snaga, te poručio da današnji forum mora dati neki odgovor na to.
“Moramo da počnemo da kreiramo politike i da učinimo sve da prestanemo biti region gdje se školuju mladi ljudi, nakon toga odu negdje i svoje znanje tamo primjenjuju, a nama se vraćaju kao penzioniri da o njima socijalno brinemo”, naglasio je Dodik.
On je rekao da je to izgleda već spremljen šablon za region i, ako ništa ne bude preduzeto, tako će se i desiti, ali, naglasio je on, postoji šansa da se to ne dogodi.
Dodik je naglasio da danas ekonomija u ovom regionu, pored “silnih vrućih tema”, nije baš na vrhu dnevnog reda, bar ne javnosti, ali vlasti bilježe napore koji govore o tome da se domaći proizvod povećava.
On je rekao da je u Republici Srpskoj prije deset godina apsolutni iznos domaćeg proizvoda bio 4,5 milijarde KM, dok je prošle godine iznosio 10,5 milijardi KM.
Dodik je naglasio da inflacija nije generisala rast, nego je u uslovima deflacije, što je mnogo teže i opasno za ekonomiju, napravljen apsolutni rast domaćeg proizvoda.
“To nije bilo nimalo lako”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, nema dobrih uslova za razvoj ekonomije ako nema političke stabilnosti, a cijeli region je povremeno ili u nekim segmentima trajno politički destabilizovan sa neriješenim pitanjima iz prošlosti što otežava sve aktivnosti za jači razvoj ekonomije.
“Mi želimo to da mijenjamo”, rekao je predsjednik Republike Srpske.
On je naglasio da se BiH, koja je politički kreirana na mirovnoj konferencije, sa značajnim intervencionizmom u prošlosti koji nije riješio probleme niti napravio državu kakvu je neko mislio da treba, udaljila od Ustava i sada ima bremenite političke izazove koji, umjesto da splašnjavaju, sve više jačaju.
“Naša ekonomija se odvija u rovitim političkim okolnostima, ali isto tako u nedostatku značajnih suvereniteta koji su neophodni za svaku uspješnu ekonomiju”, naglasio je Dodik.
On je rekao da je monetarna politika izvan uticaja lokalnih struktura vlasti i vodi se na bazi koncipiranih metoda od prije desetak godina, te ukazao da je problem ako se ostane u okvirima zacrtanim prije deset godina i ništa ne mijenja.
“Mi bilježimo dobre rezultate što se tiče statistike, ali veoma teško možemo ubijediti građane da se krećemo dobro”, istakao je Dodik.
On je naglasio da prvi put pokrivenost uvoza izvozom u Republici Srpskoj u prvim mjesecima ove godine prelazi 80 odsto što nije rezultat sezonskog uticaja nego činjenice da je industrijska proizvodnja u Srpskoj u ovom periodu rasla po stopi od blizu sedam odsto.
Dodik je podsjetio na niz socijalnih mjera u Srpskoj u vezi sa pravima nezaposlenih koji se nalaze na fondu zapošljavanja.
On je rekao da u Srpskoj svako ko je prijavljen na fondu ima plaćeno zdravstveno osiguranje, što je generisalo probleme crnog ili sivog tržišta, imajući u vidu da mnogi rade a ne žele da izgube benefite zdravstvenog osiguranja, pa ako se povuku uplate zdravstvenog osiguranja onda imate novi socijalni pritisak i problem, a ako nastavite ovako onda radite protiv javnih finansija i javnog interesa.
“Mjere moraju biti nađene i učinjene”, istakao je Dodik.
On je ukazao na problem odlaska radne snage, da nema dovoljno radnika u građevini i transportu, koji odu i rade na drugom mjestu.
“Šta uraditi da ostanu ovdje? Da li je samo plata u pitanju? Uvjeren sam da se u inostranstvu više radi nego ovdje i treba naći mogućnosti za povećanja plata i učiniti sve da zadržimo što je moguće više radnika u cijelom regionu”, naglasio je Dodik.
On je istakao da region mora da se okupi i shvati da male ekonomije nisu dovoljne same sebi i da moraju da budu stimulativne da bi bile konkurentne, a ako nisu konkurentne onda će biti ugušene.
Dodik je istakao da je EU prihvatila jedan takav koncept.
On je istakao da će budućnost uvijek biti vezana za ekonomiju, da će mnogi istorijski problemi ostati neraščišćeni, kao i različiti pogledi na iste događaje, ali da se treba naviknuti na to.
“Moramo da osiguramo stabilnost da bismo imali budućnost. Ako nemamo danas stabilnosti, neće biti ni budućnost”, rekao je Dodik.
On je rekao da će Srpska nizom mjera pokušati da utiče na budućnost, a jedna od ideja koja će biti realizovana naredne godine jeste novo ministarstvo u Vladi Srpske za nove tehnologije, da se tu koncentrišu znanje i javna sredstva.
“Moramo jačati dijalog i ostvariti rezultate, kao što su i raniji forumi dali rezultate u pogledu razumijevanja tema o kojima smo razgovarali. Olimpijski centar ima najbolje rezultate, što govori da ćemo stvoriti još bolje uslove za narednu sezonu”, rekao je Dodik.
Brnabić: Izvoz Srbije u BiH veći nego u SAD, Rusiju i Kinu zajedno
Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je danas na Jahorini da Srbija izvozi više u BiH nego u Kinu, Rusiju i SAD zajedno i istakla da se jačanjem ekonomije Srbije može očekivati bolja saradnja sa BiH.
“Odlična ekonomska situacija u Srbiji je dobra vest i za BiH i region, jer se jačanjem privrede Srbije može očekivati veći nivo investicija i dalje jačanje ekonomske saradnje”, poručila je Brnabićeva na “Jahorina ekonomskom forumu 2018”.
Brabićeva je, u uvodnom obraćanju na skupu, navela da je robna razmjena Srbije i BiH prošle godine iznosila 1.700.000.000 evra, što je rast od 13,6 odsto u odnosu na 2016. godinu.
“Ne postoji nijedno tržište u regionu na kojem Srbija beleži tako dobre rezultate u izvozu i sa kojim ostvaruje veći obim robne razmene kao tržište BiH. O značaju BiH kao spoljnotrgovinskog partnera i izvozne destinacije govori činjenica da se čak 44 odsto robne razmene Srbije u okviru CEFT-a odnosi na BiH”, naglasila je Brnabićeva.
Prema njenim riječima, Srbija je za BiH treći najvažniji strani investitor – iza Austrije i Hrvatske sa do do sada uloženih 1.100.000.000 evra.
“Tržište BiH ostaje veoma otvoreno za kompanije iz Srbije”, istakla je Brnabićeva.
Ona je upozorila da lideri zemalja u regionu ne smiju dozvoliti da prošlost diktira budućnost.
“Iza nas su godine velikih izazova, nerazumevanja, privrednog urušavanja i stradanja naših naroda. Mora postojati razumevanje i politička volja svih strana za intenziviranje saradnje, umesto da se proces koči akcentovanjem brojnih otvorenih bilateralnih pitanja”, smatra Brnabićeva.
Čović: Susjedi naš primarni cilj
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović istakao je značaj integrisanja, inoviranja i investiranja.
“Prvo treba da se integrišemo unutar BiH, a potom regiona, te kao takvi dočekamo integracije u EU. Naš primarni cilj trebalo bi da budu naši susjedi na zapadnom Balkanu”, poručio je Čović.
Prema njegovim riječima, potrebno je i inoviranje u svakom segmentu života i rada.
“Ne postoji resurs koji koristimo koji nije podložan inoviranju. Moramo promijeniti sistem obrazovanja da bismo mogli da pratimo sve što se dešava u svijetu u narednim godinama”, naglasio je Čović i istakao da investiranje daje šansu da se snažnije zakorači u susjedstvo.
(Agencije)
