Istovremeno, na svojim predavanjima na MIT-u uočila je da studenti lakše zaboravljaju gradivo nego prije nekoliko godina. Rastuća zabrinutost da preveliko oslanjanje na vještačku inteligenciju može nagristi naše jezičke i kognitivne sposobnosti dobija sve više potvrde u naučnim istraživanjima, piše BBC.
Smanjen mentalni napor
Poznato je da alati koje koristimo mijenjaju naš način razmišljanja. S pojavom interneta, na primjer, zadaci koji su zahtijevali dubinsko istraživanje sveli su se na upisivanje upita u pretraživač, što je dovelo do takozvanog Google efekta – sklonosti da manje pamtimo detalje. Sada raste zabrinutost da bi se, prepuštanjem razmišljanja vještačkoj inteligenciji, učinci na naše pamćenje i sposobnost rješavanja problema mogli pogoršati. Kako bi dublje istražila te potencijalne učinke, Kosmyna je s kolegama s MIT Media Laba sprovela istraživanje na 54 studenta. Podijelili su ih u tri grupe koje su pisale kratke eseje: jedna je koristila ChatGPT, druga Google pretragu, a treća se oslanjala isključivo na vlastiti um, dok su im mjereni moždani talasi.
Rezultati, iako još nisu recenzirani, bili su simptomatični. Kod onih koji su koristili vlastiti um, mozak je bio “u plamenu”, pokazujući široku aktivnost. Grupa s pretraživačem i dalje je imala snažnu moždanu aktivnost, ali grupa koja je koristila ChatGPT pokazala je znatno manju – smanjenu za čak 55 posto. “Mozak nije spavao, ali je bilo mnogo manje aktivacije u područjima koja odgovaraju kreativnosti i obradi informacija”, kaže Kosmyna. Uz to, studenti iz AI grupe nakon predaje eseja nisu se mogli sjetiti citata iz vlastitog rada, a neki su izjavili da ne osjećaju vlasništvo nad tekstom, prenosi index.hr.
Kognitivna predaja i gubitak kreativnosti
Ovi nalazi podudaraju se s drugim studijama. Istraživači sa Univerziteta u Pensilvaniji sugerišu da neki ljudi doživljavaju “kognitivnu predaju” kada koriste AI chatbotove, što znači da su skloni prihvatiti ono što im vještačka inteligencija kaže uz minimalnu provjeru. Slični učinci primijećeni su i izvan svijeta chatbotova. Jedno je istraživanje pokazalo da su medicinski stručnjaci koji su tri mjeseca koristili AI alat za probir raka debelog crijeva nakon toga bili lošiji u uočavanju tumora bez njega.
Prepuštanje posla vještačkoj inteligenciji takođe nosi rizik gubitka kreativnosti, upozorava Kosmyna. Eseji koje su studenti u njenoj studiji napisali uz pomoć ChatGPT-ja bili su vrlo slični, a ocjenjivači su ih opisali kao “bezdušne”, bez originalnosti i dubine. “Jedan od nastavnika je pitao jesu li studenti sjedili jedni pored drugih jer su eseji bili toliko slični”, navodi Kosmyna. Četiri mjeseca kasnije, studenti koji su prethodno koristili ChatGPT zamoljeni su da napišu esej bez njega. Neuralna povezanost u njihovim mozgovima bila je niža nego kod drugih, što možda ukazuje na to da se u početku nisu pravilno angažovali oko tema.
Dugoročne posljedice i kognitivni pad
Računarska neuronaučnica Vivienne Ming, autorka knjige “Robot Proof”, smatra da LLM-ovi mogu biti koristan alat za podsticanje razmišljanja, ali brine je što većina ljudi ne komunicira s tehnologijom na taj način. U istraživanju koje je sprovela zamolila je studente da predvide ishode u stvarnom svijetu, poput cijene nafte. Većina je jednostavno pitala AI i kopirala odgovor. Mjerenje gama talasa u njihovim mozgovima – pokazatelja kognitivnog napora – otkrilo je vrlo slabu aktivaciju. “To je stvarno zabrinjavajuće. Ako je to prirodan način interakcije ljudi s ovim sistemima – a to su pametna djeca – to je loše”, kaže Ming i dodaje kako je duboko razmišljanje naša “supermoć”. “Ako ga ne koristimo, dugoročne implikacije za kognitivno zdravlje su prilično snažne.” Druga istraživanja povezala su slabu aktivnost gama talasa s kognitivnim padom kasnije u životu.
Prije gotovo dvije decenije Ming je provokativno predvidjela da ćemo vidjeti statistički značajan porast stope demencije direktno povezan s našim oslanjanjem na Google karte. Iako za to nema podataka, jedna je studija pokazala da je povećana upotreba GPS-a povezana s lošijom prostornom memorijom, a loša prostorna navigacija može biti potencijalni prediktor Alzheimerove bolesti. Jasno je da što je mozak aktivniji, to je zaštićeniji od kognitivnog pada. Stoga bi, kaže Ming, LLM-ovi mogli ne samo smanjiti kreativnost, već i naštetiti kogniciji i potencijalno povećati rizik od demencije.
Kako pametno koristiti vještačku inteligenciju
Kako se upotreba AI alata povećava, moramo naučiti raditi s njima na način koji nam koristi. Ming sugeriše da bi cilj mogao biti oblik “hibridne inteligencije” u kojem ljudi i mašine zajedno “rade teške stvari”. To znači da prvo moramo sami razmišljati, a alate koristiti kasnije da nas izazovu, umjesto da nam jednostavno daju odgovore. Kosmyna se slaže i predlaže da se predmeti prvo uče bez AI alata kako bi se izgradila osnova. Ming preporučuje korištenje “protivničkog pitanja” kako bismo izazvali vlastito razmišljanje. To znači podstaknuti AI da djeluje kao “doživotni neprijatelj” i zatražiti da detaljno objasni zašto su naše ideje pogrešne, što nas tjera da branimo i usavršavamo svoje argumente.
Druga tehnika je davanje prioriteta “produktivnom trenju” i traženje od vještačke inteligencije da pruži samo kontekst i postavlja pitanja, umjesto da daje odgovore. U konačnici, svi bi trebalo da budemo oprezni s kognitivnim prečacima, što je nešto što “naši mozgovi vole”, kaže Kosmyna. Jasno je da se za dugoročno zdravlje mozga moramo neprestano izazivati. Naši umovi, kreativnost i kognitivno zdravlje od toga će imati samo koristi.
