U svom polugodišnjem izvještaju MMF navodi da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine pretrpjeti najoštrije smanjenje rasta i dijeliti najvišu stopu inflacije u Grupi 7, čak i ako se posljedice rastućih troškova energije uspiju obuzdati do sredine 2026. godine.
Međutim, prema najgorem, “teškom scenariju”, koji uključuje dugotrajan rat i trajno visoke cijene energije, svijet bi se suočio s “rubom globalne recesije” tek peti put od 1980. godine.
Nestabilnost cijena nafte
Cijene nafte u ponedjeljak su ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usred nestabilnog trgovanja na svjetskim tržištima. Do rasta je došlo nakon što su ključni pregovori između SAD i Irana tokom vikenda završili bez pomaka te nakon što je započela američka blokada Ormuskog moreuza.
U utorak je cijena nafte Brent pala za 0,9 posto, na 98,5 dolara po barelu, podstaknuta nadom u dalje mirovne pregovore. Dok se ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz cijelog svijeta okupljaju u Vašingtonu na proljetnim sastancima MMF-a i Svjetske banke, fond je poručio da je rat zasjenio izglede za globalni rast.
Upozorio je da će se zemlje širom svijeta suočiti sa sporijim rastom i višom inflacijom, pri čemu će najveći udarac pretrpjeti neto uvoznici energije i zemlje u razvoju. Ističući kako posljedice pogađaju i američka domaćinstva dok Tramp daje protivrječne izjave o ciljevima Vašingtona na Bliskom istoku, MMF je snizio svoju prognozu rasta za SAD u 2026. godini za 0,1 postotni bod, na 2,3 posto.
Britanija s najvećim nivoom prognoze u G7
Ipak, najoštrije smanjenje prognoze rasta među zemljama G7 odnosi se na Ujedinjeno Kraljevstvo. MMF je smanjio svoju prognozu za 0,5 postotnih bodova, na 0,8 posto, te upozorio da će se inflacija popeti na gotovo 4 posto.
Ova vijest dolazi u trenutku kada se britanska ministarka finansija Rachel Reeves priprema iskoristiti sastanke MMF-a kako bi pozvala zemlje na koordinisan odgovor na ekonomske posljedice rata. Očekuje se da će Reeves, koja u Vašington stiže kasno u utorak, u SAD predstaviti pristup britanske vlade pružanju ciljane i privremene potpore preduzećima.
Komentarišući izvještaj MMF-a, Reeves je izjavila: “Rat u Iranu nije naš rat, ali će Ujedinjeno Kraljevstvo snositi troškove. To nisu izdaci koje sam željela, ali na njih ćemo morati odgovoriti.
Obećala sam da će moj privredni pristup ovoj krizi biti prilagodljiv svijetu koji se mijenja i odgovoran u nacionalnom interesu, držeći inflaciju i kamatne stope pod kontrolom kako bismo zaštitili domaćinstva i preduzeća.”
MMF predstavio tri moguća scenarija
S obzirom na rastući pritisak na globalnu privredu, MMF je u svom izvještaju “Svjetski ekonomski izgledi” (WEO) iznio tri moguća scenarija rata, pri čemu bi čak i kratkotrajan sukob naštetio rastu i podstaknuo inflaciju u poređenju s prethodnim prognozama objavljenim prošle jeseni.
Pierre-Olivier Gourinchas, glavni ekonomista MMF-a, rekao je: “Uprkos nedavnim vijestima o privremenom prekidu vatre, određena šteta već je nanesena, a negativni rizici ostaju povišeni.”
U centralnoj, “osnovnoj prognozi”, koja se zasniva na pretpostavci da će poremećaji u svjetskoj privredi uzrokovani ratom nestati do sredine 2026, globalni rast pao bi s prošlogodišnjih 3,4 posto na 3,1 posto u 2026., što je smanjenje od 0,1 postotnog boda u odnosu na prethodni izvještaj.
Ukupna inflacija porasla bi na 4,4 posto. Ako sukob postane dugotrajniji, MMF upozorava da bi produženo zatvaranje Ormuskog moreuzai dalja šteta na postrojenjima za bušenje i rafinisanje dublje i duže poremetili globalnu privredu.
Prag svjetske recesije
U “nepovoljnom scenariju”, u kojem cijena nafte ostaje na 100 dolara ove godine prije pada na 75 dolara 2027, rast bi pao na 2,5 posto, a inflacija porasla na 5,4 posto. Prema “teškom scenariju”, s dugotrajnim i intenzivnim ratom koji bi cijenu nafte zadržao iznad 110 dolara i u 2027, globalni rast bi se srušio na oko 2 posto ove godine.
To je prag koji se uopšteno smatra ekvivalentom svjetske recesije, a MMF procjenjuje da je globalni rast pao ispod te stope samo četiri puta od 1980. godine, posljednji put tokom pandemije kovida 2020. i nakon finansijske krize 2008. godine.
Uz to, inflacija bi premašila 6 posto, što bi prisililo centralne banke širom svijeta na podizanje kamatnih stopa. Uz prijetnju eskalacije rata na Bliskom istoku, MMF je poručio da je najbolji način za ograničavanje ekonomske štete okončanje sukoba.
Osim toga, pozvao je centralne banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju hitnu finansijsku podršku podstaknuo je da se skoncentriše na privremene i ciljane mjere, s obzirom na to da većina zemalja ima neodrživo visoke nivoe duga. “Neciljane mjere – ograničenja cijena, subvencije i slične intervencije – su popularne. Ali, često su loše osmišljene i skupe”, rekao je Gourinchas.
