Samo dva dana kasnije, 17. juna, novi požar zabilježen je u opštini Kujalleq, na južnom kraju ostrva. Iako je veći dio Grenlanda, koji je uglavnom autonomna teritorija, prekriven velikim ledenim pokrovom, značajan dio ostrva čini tundra bez leda. Požari na tim područjima rijetki su, ali postaju sve češći, piše The Guardian.
Posebno je neobično što su se dva požara dogodila tako rano tokom ljeta. “Požari rastinja na visokim sjevernim geografskim širinama češći su u julu i avgustu”, rekao je dr Mark Parrington, viši naučnik u Službi za kontrolu atmosfere Copernicus.
“Vrijeme je na ovom području ove godine neuobičajeno suvo”
Sonja Diaz, naučnica sa Jedinice za istraživanje klimatskih promjena Univerziteta u Helsinkiju, koja je sprovela terensko istraživanje na Grenlandu nakon velikog požara 2019. godine, rekla je kako, iako pojava požara u ovo doba godine nije bez presedana, “prilično je nevjerovatno” vidjeti da ostrvo gori tako rano.
“Vlažni uslovi i snijeg ne idu na ruku zapaljenju i širenju vatre”, pojasnila je. “Uslovi moraju biti dovoljno topli i suvi”, dodala je. Inunnguaq Eigil Lundblad, voditelj hitnih službi za opštinu Qeqqata, u koju spada i Sisimiut, izjavio je da su požari ondje izbili jer je “neko neoprezno rukovao vatrom. Ove zime nismo imali puno snijega, a potom ni kiše, zbog čega je tlo veoma suvo.”
Njegov kolega iz opštine Kujalleq Miki Sikemsen rekao je da neposredni uzrok požara na njihovom području još nije poznat. “Vrijeme je na ovom području ove godine neuobičajeno suvo. Od maja nismo imali značajnijih padavina, što je vegetaciju učinilo vrlo suvom i lakozapaljivom”, dodao je.
Između 1995. i 2007. nije zabilježen nijedan požar
Antropolog Pelle Tejsner, vanredni profesor na Univerzitetu na Grenlandu, rekao je da zbog suvog tla “možemo očekivati još požara”. Jedna studija o požarima na područjima zapadnog Grenlanda bez leda pokazala je da između 1995. i 2007. nije zabilježen nijedan požar. Međutim, od 2008. do 2020. zabilježen je 21 požar, uključujući velike vatrene stihije 2017. i 2019. godine.
Klimatske promjene zagrijale su Arktik četiri puta brže od ostatka planete. Parrington je rekao da je “izazovno” utvrditi zašto su se posljednji požari dogodili ranije nego inače, ali podaci Copernicusa pokazuju “anomalno visoke” temperature vazduha koje su mogle učiniti vegetaciju zapaljivijom. “Ali, za požar je i dalje potreban izvor paljenja”, naglasio je.
Požari koji gutaju tresetno tlo arktičke tundre mogu u atmosferu osloboditi velike količine ugljenika, ubrzavajući tako zagrijavanje planete koje pridonosi širenju požara. Iako su grenlandski požari mali u globalnim razmjerima, istraživanje Sonje Diaz sugeriše da je količina oslobođenog ugljenika po kvadratnom metru znatno veća nego što je ranije zabilježeno kod drugih požara u tundri.
“Opšta predodžba koju ljudi imaju o Grenlandu jest da je to zemlja leda”
Istraživanje, koje još čeka recenziju, takođe ukazuje na to da je riječ o starom ugljeniku, zarobljenom u tlu stotinama, pa i hiljadama godina. Njen suprug Lucas Diaz, brazilski inženjer zaštite okoline sa Univerziteta Vrije u Amsterdamu, rekao je da je, kada je vidio oglas za istraživački projekat nazvan “Vatra u zemlji leda”, prvo pomislio na seriju “Igra prijestolja”.
“Opšta predodžba koju ljudi imaju o Grenlandu jeste da je to zemlja leda, što je i tačno, veći dio je pod ledom, ali postoje i područja bez leda prekrivena tundrom. A ona se mogu zapaliti i gorjeti”, rekao je.
“To ne znači da će svaka godina biti gora od prethodne, ali…”
Istraživači, koji su se upoznali na terenskom radu proučavajući kanadske požare, otputovali su na Grenland 2024. godine u sklopu projekta koji finansira Finski istraživački savjet kako bi prikupili podatke o drugom najvećem požaru u istoeiji zemlje. Rezultati bi trebalo da posluže za poboljšanje globalnih modela za predviđanje požara, koji nisu prilagođeni arktičkim uslovima.
Vremenski uslovi pogodni za požare postaju sve češći zbog zagađenja fosilnim gorivima i uništavanja prirode, što je planetu zagrijalo za 1,3°C. “To ne znači da će svaka godina biti gora od prethodne i da ćemo imati sve više požara iz godine u godinu”, rekao je Lucas Diaz. “Ali, ono što vidimo jest da su sve češći uslovi koji stvaraju okolinu pogodnom za izbijanje požara”, zaključio je.
