Od 2000. godine, površina glečera se smanjila za 39 odsto čemu je doprinijelo, navodi se, globalno zagrijavanje.
Potpuni nestanak do 2050. godine?
Organizacija “Legambijente” svakog ljeta istražuje najvažnije glečere u Alpima, a kako je ukazala Vanda Bonardo, staze koje su nekada prelazile preko leda sada dijelom prolaze preko kamenitog terena.
Prema njenim riječima, na drugim mjestima voda teče preko područja koja su ne tako davno bila potpuno smrznuta, a pojavile su se i duboke pukotine, što neke ture čini izuzetno opasnim.
Tvrdi se i da je moguće da će svi alpski glečeri ispod 3.500 metara da nestanu do 2050. godine.
“Raspao se na dijelove”
Glečer Forni u blizini Bormija u Lombardiji pokazuje koliko brzo pejzaž može da se promijeni, a glaciolog Klaudio Smiralja, koji ga posmatra već 65 godina, kaže da je ono što je doživio ovog ljeta nešto što nikada prije nije vidio u cijeloj svojoj karijeri – glečer se raspao na nekoliko dijelova, piše Kronen cajtung.
Njegova površina na mnogim mjestima izgleda sivo i crno, a istovremeno glečer gubi led.
Svjetska služba za praćenje glečera tvrdi da od 2000. godine godišnje nestaje u prosjeku 273 milijarde tona leda, a da je do 2025. godine ta brojka već dostigla 408 milijardi tona.
Izuzetna toplota u planinama
Proces bi mogao da bude posebno brz u Alpima.
Izuzetna toplotu u planinama igra značajnu ulogu u tome – ljeti je nivo smrzavanja često bio između 4.000 i 5.000 metara, što znači da čak i na visinama gdje se obično zadržava snijeg, sada može da bude pretoplo duži period.
Kako se navodi, to je “dvostruko problematično” za glečere jer snežni pokrivač obično djeluje kao zaštitni sloj i sprečava sunce da direktno zagrije led, ali, kada se ovaj snijeg otopi, led ostaje nezaštićen.
