Ocjena mobilnosti pokazuje koliko je neki pasoš jak za putovanja. U nju ulaze države i teritorije u koje se može ući bez vize, s vizom po dolasku, uz elektroničku autorizaciju putovanja ili brzu e-vizu.
Drugim riječima, hrvatski pasoš omogućuje ulazak u velik broj zemalja bez klasičnog postupka ishođenja vize u konzulatu. Zbog toga je Hrvatska i dalje u svjetskom vrhu, ispred niza većih, bogatijih i politički uticajnijih država.
Hrvatska pala za jedno mjesto
Hrvatska je prošle godine na istoj ljestvici bila četvrta. Ove godine je peta, ali ostaje u grupi zemalja čiji građani imaju jedan od najvećih nivoa putne slobode na svijetu.
Hrvatska ima ocjenu mobilnosti 172 i dijeli peto mjesto sa Slovenijom, Rumunijom, Češkom, Slovačkom, Bugarskom i Estonijom. Time je hrvatski pasoš i dalje jači od američkog, koji je na devetom mjestu s ocjenom 168.
U regionalnom poređenju Hrvatska i Slovenija daleko su ispred Srbije i Bosne i Hercegovine. Srbija je na 32. mjestu s ocjenom mobilnosti 133, dok je Bosna i Hercegovina na 40. mjestu s ocjenom 123.
Svijet se otvara, ali ne za sve jednako
U posljednjih deset godina većina pasoša postala je jača. Sve više država potpisuje sporazume o bezviznom režimu, pa građani sve većeg broja zemalja putuju lakše nego prije.
Iako se često stiče utisak da se svijet zatvara zbog jačanja krajnje desnice i strožih migracijskih politika, podaci o viznim režimima pokazuju drukčiji trend. Broj sporazuma koji olakšavaju putovanja raste, a sve više država dobija pristup većem broju odredišta.
Posebno snažan učinak ima bezvizni režim sa šengenskim prostorom. Šengen obuhvat 29 evropskih zemalja, pa se pasoši država koje dobiju pristup tom prostoru mogu naglo popeti na ljestvici. Među zemljama koje su zbog toga posljednjih godina najviše napredovale su Gruzija, Ukrajina i KiM.
Kina napreduje, SAD pale
Ljestvica pokazuje i promjene u globalnim odnosima. Kina se popela zahvaljujući većem otvaranju i novim bilateralnim sporazumima sa susjednim zemljama. Sporazum o bezviznom režimu sa Singapurom doveo je do naglog rasta putovanja između dvije zemlje.
SAD su ove godine pale za pet mjesta, na devetu poziciju. Jedan od razloga su recipročne mjere drugih država kao odgovor na strože američke vizne zahtjeve. Snaga pasoša zato nije stalna. Ona se mijenja s diplomatskim odnosima, bezbjednosnim procjenama, migracijskom politikom i međunarodnim sporazumima.
Na dnu su Avganistan, Irak, Sirija i Somalija
Dok građani Hrvatske i drugih evropskih zemalja mogu putovati relativno slobodno, za državljane mnogih zemalja svijet je i dalje uglavnom zatvoren.
Na dnu ljestvice nalaze se Avganistan, Irak, Sirija, Pakistan i Somalija. S avganistanskim pasošem bez vize se može putovati u samo tri zemlje, dok je za više od stotinu destinacija potrebno unaprijed tražiti vizu u konzulatu.
Slab pasoš ne znači samo manje turističkih putovanja. Ona može ograničiti školovanje, posao, liječenje, porodične posjete i profesionalne prilike. Ponekad može spriječiti i ostvarenje velikih životnih šansi, od odlaska na takmičenje do preseljenja zbog posla.
Neke zemlje lako putuju, ali teško puštaju druge
Passport Index mjeri i takozvanu gostoljubivost, odnosno koliko lako državljani drugih zemalja mogu ući u pojedinu državu. Tu se vidi veliki nesrazmjer. SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland imaju vrlo jake pasoše, ali su njihove granice za mnoge strance relativno zatvorene.
Na drugoj strani su zemlje poput Južnog Sudana, Nigerije, Etiopije i DR Konga. Njihovim građanima su potrebne vize za većinu svijeta, ali njihove vlade relativno lako primaju strane posjetioce.
Pasoši zato nisu samo putne isprave. Oni pokazuju koliko je svijet nejednak: nekima granice gotovo ne postoje, dok drugi za isto putovanje moraju dokazivati ko su, koliko novca imaju i zašto uopšte žele ući u neku zemlju, prenosi Index.hr.
