Bijela kuća je saopštila da će se sastanak Trampa i kineskog čelnika Si Đinpinga u četvrtak i petak skoncentrisati na trgovinu, fentanil i rat u Iranu – sve redom područja u kojima Trampova administracija nije imala mnogo uspjeha u postizanju dogovora ili ustupaka od Kine. To znači da će Tramp biti pod velikim pritiskom da ostvari značajne rezultate koje je nedjeljama obećavao.
U martu je sastanak najavio kao “monumentalan događaj”, a prošlog mjeseca na društvenoj mreži Truth Social objavio je da od Sija ne očekuje ništa manje od “velikog, srdačnog zagrljaja”. Peking nije objavio nikakve detalje o dnevnom redu.
Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Jiakun u ponedjeljak je izjavio da će Tramp i Si razgovarati o “važnim pitanjima koja se tiču kinesko-američkih odnosa te svjetskog mira i razvoja”.
Sam Tramp davao je protivrječne izjave o temama razgovora. U ponedjeljak je rekao da su na popisu Iran i energetika, da bi u utorak povukao te izjave rekavši: “Imamo mnogo toga za raspravu. Iskreno, ne bih rekao da je Iran jedna od tema, jer Iran držimo pod vrlo dobrom kontrolom.” Umjesto toga, naveo je da će trgovina biti glavna tema.
Samit smanjenih očekivanja
“Ovo je samit smanjenih očekivanja”, rekao je Zack Cooper, bivši pomoćnik zamjenika savjetnika za nacionalnu bezbjednost u administraciji Džordža V. Buša, koji se redovno sastaje sa zvaničnicima administracije i Kine. “Prilično je jasno da je Trampov tim u vrlo teškoj poziciji i vrlo je moguće da Tramp u Peking dolazi zaokupljen i oslabljen.”
Sukob u Iranu i odluka Vrhovnog suda iz februara, kojom je blokiran Trampov glavni mehanizam za nametanje carina, poremetili su odnos snaga između dvojice lidera. Tramp sada ima manje poluga kojima bi Sija mogao prisiliti na opipljive rezultate koje bi po povratku u SAD mogao predstaviti kao pobjede. A Kina je toga svjesna.
“Samopouzdanje koje Peking pokazuje posljednjih mjeseci, pregovarajući sa Sjedinjenim Državama kao ravnopravan, ako ne i jači partner, zapanjujuće je”, rekla je Henrietta Levin, bivša zamjenica direktora za Kinu u Stejt separtmentu tokom Bajdenove administracije.
Si ulazi u sastanak s Trampom osnažen “percepcijom američke rastresenosti zbog Irana i mogućnosti da se SAD ponovo zaglavi na Bliskom istoku”, dodala je Levin, koja je u kontaktu s kineskim zvaničnicima.
Fokus na trgovini i Iranu
To će vjerovatno goruća pitanja koja opterećuju američko-kineske odnose – pekinške državne subvencije industriji, sve agresivniji vojni položaj u Indo-Pacifiku i dramatično širenje strateškog nuklearnog arsenala – gurnuti u drugi plan.
Umjesto toga, očekuje se da će se dvojica lidera skoncentrisati na produženje trgovinskog primirja postignutog u Južnoj Koreji u oktobru prošle godine. Tim primirjem obustavljeno je povećanje carina, izvozna ograničenja na materijale poput ključnih minerala i obezbijeđen nastavak kineske kupovine američkih poljoprivrednih proizvoda poput soje.
“Imali smo određen nivo carina prema Kini. Težimo kontinuitetu u tom pogledu”, rekao je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer u intervjuu. “Želimo stabilnost.”
Tramp će se vjerovatno suočiti sa sličnim preprekama i po pitanju Irana. On želi da Si iskoristi svoj uticaj na Teheran – Kina je Teheranu isporučivala vojnu opremu i bila glavni kupac iranske nafte – kako bi prisilio režim da prekine kontrolu nad Ormuskim moreuzom.
“Očekujem da će predsjednik izvršiti pritisak” na Sija u vezi s Iranom tokom njihovog sastanka, rekao je visoki zvaničnik administracije novinarima u nedjelju na brifingu pod uslovom anonimnosti. Visoki zvaničnik Bijele kuće zasebno je rekao da je Kina već “vršila pritisak na Iran da postigne dogovor”. Zvaničniku je odobrena anonimnost jer nije bio ovlašten da javno govori.
Međutim, geostrateška korist koju Peking ima od sukoba – preusmjeravanje američke pažnje s Indo-Pacifika i premještanje resursa Pentagona iz Azije na Bliski istok – daje Siju malo podsticaja da ubrza njegov završetak.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji je prošle sedmice svoj neodređeni poziv na “sveobuhvatni prekid vatre” popratio podsjetnikom da Peking ostaje Teheranov “pouzdani strateški partner”.
“Kina će samo nastaviti pozivati na smirenost i širu deeskalaciju”, rekao je Krejg Singlton, viši saradnik za Kinu u Fondaciji za odbranu demokratija. “Mislim da Peking neće riskirati rješavanje rata koji nije započeo i koji ne kontroliše.”
Od “velikog dogovora” do manjih koraka
Posljednjih mjeseci visoki zvaničnici skoncentrisali su se na izbjegavanje novog prekida odnosa koji je eskalirao u prošlogodišnji obračun carinama i izvoznim ograničenjima. U februaru je državni sekretar Marko Rubio rekao da je cilj izbjeći još jedan trgovinski sukob s Pekingom, dok je Greer u aprilu govorio o potrebi za “pragmatičnim” vezama koje izbjegavaju ekonomsko razdvajanje.
“Prije godinu dana svi su govorili o mogućnosti nekakvog velikog dogovora između SAD i Kine”, rekao je Jonathan Czin, bivši viši analitičar za Kinu u CIA, koji se često sastaje s kineskim i američkim zvaničnicima. “Ono što sam stalno slušao jest da su možda mogući manji dogovori.”
Za saveznike administracije, stabilan i ne previše spektakularan samit bio bi znak uspjeha, a ne neuspjeha. “Manje će se raditi o velikim, blještavim najavama, a više o uspostavljanju kontinuiteta u odnosu koji je posljednjih deset godina bio obilježen velikim oscilacijama, usponima i padovima”, rekao je Alex Gray, koji je obnašao visoku dužnost u Savjetu za nacionalnu bezbjednost tokom Trampovog prvog mandata.
“Mislim da je cilj vratiti ga na održivije temelje, dok obavljamo dio teškog domaćeg posla kako bismo dugoročno postali otporniji.”
Konkretni dogovori na stolu
Dvojica ćidera trebalo bi da razrade detalje za dva nova mehanizma – jedan za upravljanje trgovinom “neosjetljivom robom” i drugi za raspravu o “pitanjima vezanim uz ulaganja”, rekla je portparolka Bijele kuće Ana Keli novinarima u nedjelju. “Dvije strane takođe će razgovarati o dodatnim sporazumima u industrijama vazduhoplovstva, poljoprivrede i energetike”, dodala je Keli.
Zvaničnik administracije rekao je novinarima na brifingu da će Si i Tramp razgovarati i o kupovini aviona. To sugeriše mogući dogovor o kineskoj kupovini Boeingovih aviona za koji je američki ambasador u Kini David Perdue rekao da je bio blizu finalizacije u septembru prošle godine.
S američkom delegacijom u Kinu putuje i više od deset izvršnih direktora, uključujući direktoricu Boeinga Kelly Ortberg.
Očekuje se i rasprava o produženju sporazuma iz Južne Koreje kojim su ukinute kineske izvozne kontrole nad rijetkim zemnim metalima, ključnima za američku civilnu i odbrambenu industriju. Administracija je rekla da to vidi kao način da se naglasi da obje strane žele stabilnost. Si i Tramp takođe će razgovarati o novom dijalogu SAD i Kine o vještačkoj inteligenciji, rekao je zvaničnik.
Vašington i Peking dijele zabrinutost zbog bezbjednosnih rizika primjene AI alata u autonomnim oružanim sistemima. Rasprave koje bi dovele do sporazuma o primjeni sistema vještačke inteligencije u borbi bile bi u skladu sa sporazumom koji je tadašnji predsjednik Džo Bajden postigao sa Sijem 2024. godine, a kojim je zabranjena upotreba vještačke inteligencije u radu nuklearnog oružja.
Kineska delegacija odbila je da komentariše hoće li vještačka inteligencija biti na dnevnom redu samita.
Samit koji završi osmijesima, rukovanjem i pokojim trgovinskim i ekonomskim podsticajem vjerovatno će i Peking i Vašington smatrati napretkom u poređenju s ekonomskim neprijateljstvom koje je zadesilo američko-kineske odnose prošle godine.
“Oba lidera došla su do zaključka da im je bolje s hladnim mirom u odnosima ili nestabilnim zatišjem, nego da samo idu iz krize u krizu”, rekao je Ryan Hass, bivši direktor za Kinu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost tokom Obamine administracije.
