Posljedice vidljive širom kontinenta
Između aprila i juna veliki dijelovi kontinenta, od Portugala do južne Finske, zabilježili su količinu padavina ispod prosjeka. To je, u kombinaciji s uzastopnim toplotnim talasima, pojačalo sušu i uzrokovalo neuobičajeno niske vodostaje rijeka, pogotovo Dunava i Rajne.
Problemi su vidljivi i izvan glavnih riječnih tokova, pa su bez vode ostala i alpska jezera. Jezero Brenets na švajcarsko-francuskoj granici gotovo je presušilo i nije plovno više od nedjelju dana.
“Zabrinut sam, ovo su nepogode koje nismo mogli ni zamisliti. Očekivali smo mnogo toga, ali ne i suše u ovako brzom slijedu. Jako nas pogađa jer smo jednostavno nemoćni pred ovakvim klimatskim promjenama”, rekao je Yvan Durig iz švajcarskog Les Brenetsa.
Privredne štete i vanredne mjere
Zbog suše, Francuska strahuje da bi mogla imati najmanji urod kukuruza u posljednjih 50 godina, a Španija je poljoprivrednicima ograničila pristup vodi za natapanje. Nizozemska je prošle sedmice uvela posebne mjere zbog nestašice vode, dok je na sedam grčkih ostrva proglašeno vanredno stanje.
Izrazito niski vodostaji poremetili su i prevoz robe na Rajni, što je njemačke tvornice prisililo na smanjenje proizvodnje. Neki ekonomisti upozoravaju da bi poremećaji u plovidbi mogli smanjiti njemački privredni rast za 0,2 postotna boda.
Budući da Rajna povezuje industrijske centre Švajcarske, Njemačke i Nizozemske s Roterdamom, najvećom evropskom lukom, problemi u plovidbi brzo se odražavaju na velik dio evropske privrede.
Visoke temperature kao glavni uzrok
“Ekstremne temperature su, očekivano, u skladu s globalnim zagrijavanjem. To isušuje tlo i vegetaciju. Ne bih ovo nazvao novom normalnošću, jer je to sada već trend. Neće ni postati novo normalno, nego će se stanje stalno pogoršavati”, istaknuo je klimatolog Stefan Rahmstorf iz Potsdama.
Biolog Thorsten Rennebarth s Instituta za istraživanje jezera u Koelnu objasnio je situaciju na Rajni: “Obično su vodostaji niski zimi, a visoki ljeti jer se rijeka napaja iz Alpa. U kasno proljeće ili rano ljeto snijeg se u Alpama topi i tada obično imamo velik priliv vode. Međutim, prošle zime bilo je vrlo malo snijega i sada vode nema.”
Naučna mreža World Weather Attribution u svojim zapažanjima navodi da klimatske promjene nisu uzrokovale značajan manjak padavina u Evropi od aprila do juna. Ipak, naučnici objašnjavaju da visoke temperature i sve češći toplotni tačasi postaju primarni pokretač suše. Rast temperatura, naime, povećava sposobnost atmosfere da izvlači vlagu iz tla, rijeka, jezera i akumulacija.
