Govoreći na londonskom institutu Chatham House, Birol je rekao da članice IEA razmatraju mogućnost puštanja dodatnih strateških rezervi nafte, kao što su to učinile u ožujku, te je dodao da je Agencija spremna koordinirati taj proces. Napomenuo je da čak 80 posto zajedničkih rezervi IEA još nije iskorišteno.
Upozorio je da zalihe padaju, nova nafta sa Bliskog istoka ne pristiže, a potražnja raste, ponajviše zbog sezone putovanja. “Situacija bi se mogla zaoštriti i mogli bismo ući u crvenu zonu u julu i avgustu ako se stanje ne popravi”, rekao je Birol.
“Geopolitika dominira energetikom kao nikad prije”
Birol je istakao kako “nikada nije svjedočio ovako snažnoj dominaciji mračne sjene geopolitike nad energetskim sektorom”. Izrazio je i bojazan da bi ekstremističke stranke u Evropi mogle oportunistički iskoristiti nadolazeću inflaciju kako bi ustvrdile da ona predstavlja neuspjeh postojećih političkih sistema, iako se cijena nafte, kako je naglasio, određuje na međunarodnom nivou.
Takođe je rekao kako Iran nema neograničene kapacitete za skladištenje i da će se njegova industrija suočiti s poteškoćama. Šef IEA već je ranije upozorio da ovaj naftni šok smatra dramatičnijim od tri prethodna: onih iz 1973, 1979. te krize iz 2022. godine uzrokovane ratom Rusije i Ukrajine. Prema njegovim riječima, zbog poremećaja na tržištu nedostaje 14 miliona barela nafte dnevno.
Urušen ugled Bliskog istoka
Birol ne vidi mogućnost potpunog oporavka proizvodnje nafte barem godinu dana, uključujući i Ujedinjene Arapske Emirate. Smatra da bi nekim zemljama koje uveliko zavise od prihoda od nafte za finansiranje budžeta, poput Iraka, moglo biti nemoguće ponovo ulagati u proizvodnju dugi niz godina.
Uopšteno, ugled Bliskog istoka kao sigurnog dobavljača energije je narušen, rekao je, predviđajući da će države plaćati više za snabdijevanje iz sigurnih izvora i za obnovljive izvore energije.
Birol predviđa da će vlade širom svijeta u idućih nekoliko godina preispitati svoje energetske strategije i “tražiti nove mogućnosti” za uvoz goriva. Dodao je da će se zemlje okrenuti i drugim izvorima, uključujući obnovljive izvore, nuklearnu energiju i, u manjoj mjeri, ugalj, te da će “ekonomski isplativa domaća proizvodnja energije dobiti zamah”.
Diplomatski napori u slijepoj ulici
Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Pakistan, koji posreduje u pregovorima između Irana i SAD, suočava s poteškoćama nakon najava da je dogovor na pomolu. Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mohsin Naqvi još uvijek boravi u Teheranu, u svojoj drugoj posjeti ove sedmice, što naglašava ozbiljnost krize.
Očekivalo se da će komandant pakistanske vojske, feldmaršal Asim Munir, u četvrtak posjetiti Teheran kako bi pokušao premostiti jaz između dvije strane, ali odgađanje njegove posjete sugeriše da napori u tom smjeru nisu urodili plodom, prenosi Index.
