Tramp: Sukob je završen, ali prijetnja ostaje
U pismu upućenom čelnicima Kongresa, predsjedniku Zastupničkog doma Majku Džonsonu i privremenom predsjedniku Senata Čaku Grasliju, Tramp je ustvrdio da je rat, koji je započeo prije dva mjeseca bez odobrenja zastupnika, završen. “Neprijateljstva koja su započela 28. februara 2026. godine su okončana”, napisao je Tramp. Međutim, u istom pismu je dao do znanja da vojne akcije možda nisu gotove. “Uprkos uspjehu operacija Sjedinjenih Država protiv iranskog režima i kontinuiranim naporima za obezbjeđivanje trajnog mira, prijetnja koju Iran predstavlja Sjedinjenim Državama i našim Oružanim snagama ostaje značajna”, poručio je predsjednik.
Izbjegavanje roka iz Zakona o ratnim ovlaštenjima
Prema Rezoluciji o ratnim ovlaštenjima iz 1973, predsjednik mora dobiti odobrenje Kongresa za vojne akcije koje traju duže od 60 dana. Proglašavanjem sukoba završenim, Trampova administracija efektivno “resetuje sat”, što bi Kongresu moglo otežati osporavanje predsjedničkih ovlaštenja. Tramp je u pismu naveo da je 7. aprila naredio dvonedjeljno primirje koje je od tada produženo te da od tog datuma nije bilo razmjene vatre.
Ministar odbrane Pit Hegset iznio je sličan argument pred Odborom za oružane snage Senata, sugerišući da 60-dnevni rok može “pauzirati ili stati” tokom prekida vatre. Demokrate su odbacile takvo tumačenje, tvrdeći da je pomorska blokada Ormuskog moreuza i dalje čin neprijateljstva. “Prestanak korištenja nekih snaga dok se koriste druge ne zaustavlja sat”, rekao je zastupnik Adam Šif. Senator Tim Kejn poručio je Hegsetu kako “ne vjeruje da bi statut to podržao”.
Republikanci podijeljeni u vezi s daljim koracima
Iako raste nezadovoljstvo javnosti zbog sukoba, vođstvo republikanaca u Senatu za sada ne pokazuje namjeru da se suprotstavi Trampu. Vođa većine Džon Tjun izjavio je u četvrtak da ne planira glasanje o odobrenju upotrebe sile. Senat je istog dana s 50 glasova protiv 47 odbio demokratsku rezoluciju kojom bi Tramp bio prisiljen da prekine operacije ili zatraži odobrenje Kongresa.
Ipak, sve je više republikanaca koji smatraju da bi Kongres trebalo da ima riječ. Senatorka Suzan Kolins iz Mejna u četvrtak je prvi put glasala sa demokratima za zaustavljanje rata. “Predsjednikova ovlaštenja kao vrhovnog komandanta nisu neograničene”, izjavila je Kolins, dodavši da 60-dnevni rok “nije prijedlog, već obveza”. Uz nju je glasao i republikanac Rend Pol iz Kentakija.
Senatorka Lisa Merkauski sa Aljaske najavila je da će, ako administracija ne predstavi “vjerodostojan plan”, nakon sedmične pauze predstaviti prijedlog ograničenog odobrenja za upotrebu vojne sile. “Smatram da se ne bismo smjeli upuštati u neograničenu vojnu akciju bez jasne odgovornosti. Kongres u tome ima svoju ulogu”, rekla je Merkauski. Među republikancima koji su izrazili želju za glasanjem su i senatori Džon Kertis, Tom Tilis i Džoš Holi.
“Pravni prostor za manevar”
Neki republikanci, poput senatora Kevina Kramera, dovode u pitanje ustavnost same Rezolucije o ratnim ovlaštenjima donesenim u vrijeme Vijetnamskog rata. “Naši osnivači stvorili su zaista snažnu izvršnu vlast, sviđalo se to nekome ili ne”, rekao je Kramer. Senator Tod Jang komentarisao je Trampov potez rekavši: “Zvuči kao da je sebi obezbijedio prostor za manevar. Pogledaćemo šta god pošalju.”
Trampova administracija tvrdi da bi svaka buduća vojna akcija predstavljala zaseban angažman u smislu Zakona o ratnim ovlaštenjima. U pismu se navodi da Ministarstvo odbrane nastavlja da prilagođava raspored snaga kako bi odgovorilo na prijetnje. Demokrate, međutim, ostaju skeptične. Adam Smit, vodeći demokrata u Odboru za oružane snage Zastupničkog doma, sažeto je izrazio svoje nepovjerenje: “Očekuje li se da će se Trampova administracija pridržavati zakona? Ja ne”, prenosi index.hr
