Zemlja na ivici prekretnice

U sjevernom Atlantiku, južno od Grenlanda i Islanda, primjećuje se zabrinjavajući klimatski fenomen, dok se gotovo cijeli okean zagrijava usljed klimatskih promjena, ovaj dio postaje sve hladniji.

Nova naučna studija nudi objašnjenje ovog misterioznog procesa i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jedne od najopasnijih klimatskih prekretnica.

Riječ je o području poznatom kao “hladna mrlja”, koje se ohladilo za gotovo jedan stepen Celzijusa.

Naučnici već dugo raspravljaju da li je ovaj fenomen posljedica promjena u vjetrovima i oblacima ili ukazuje na dublje poremećaje u okeanskom sistemu.

Nova studija, objavljena u prestižnom naučnom časopisu, zaključuje da je uzrok vjerovatno slabljenje Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC) – ključnog sistema okeanskih struja koji prenosi toplotu širom planete.

AMOC funkcioniše kao ogromna “pokretna traka”: topla voda iz tropskih oblasti teče ka sjeveru, hladi se kod Grenlanda i Islanda, tone u dubine i vraća se ka jugu.

Ovaj sistem je od ključnog značaja za blagu klimu Evrope i stabilnost globalnih klimatskih obrazaca.

Međutim, globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim aktivnostima dovodi do topljenja leda na Grenlandu i Arktiku, što u okean unosi velike količine slatke vode. To smanjuje salinitet i gustinu površinske vode, otežava njeno tonjenje i slabi cijeli sistem cirkulacije.

Brojne studije već upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi njegov kolaps mogao postati neizbježan – možda već tokom ovog vijeka.

Posljedice bi, prema naučnicima, bile globalne i katastrofalne: ubrzan porast nivoa mora na istočnoj obali SAD, značajno zahlađenje u dijelovima Evrope, pomjeranje monsuna u Africi i Aziji što bi izazvalo suše i glad, kao i ozbiljne promene u globalnim vremenskim obrascima.

Kako nastaje “hladna mrlja”

Profesor fizike okeana na Univerzitetu u Potsdamu Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije, izjavio je da AMOC mijenja transport toplote u okeanu, što dovodi do pojave “hladne mrlje”.

“Postoje i brojni drugi nezavisni dokazi da AMOC slabi, a neke studije sugerišu da je danas najslabiji u posljednjih 1.000 godina”, naveo je Rahmstorf.

Iako nova studija predstavlja značajan doprinos razumijevanju fenomena, dio naučne zajednice upozorava da još uvijek postoje neizvijesnosti, piše CNN, prenosi b92.net.

Pročitajte još

Popularno