Šokantne slike iz Irana i Libana koje pokazuju nepregledne kolone automobila punih porodica koje bježe iz svojih domova, dovoljne su da se upali migracioni alarm u Briselu.
U 2015. i 2016. godini više od million i po ljudi pobjeglo je od rata i terora iz Sirije i susjednih zemalja, i stiglo u Evropsku uniju.
Samo je Njemačka ugostila oko million izbjeglica i migranata što je izazvalo tektonske poremećaje.
Krenuli su teroristički napadi povezani s islamizmom, a na tome su profitirale krajnje desne stranke, što je promijenilo politički pejzaž i Njemačke i cijele EU.
Povjerenik EU za migracije Magnus Bruner već ranije ove sedmice razgovarao je s turskim ministrom spoljnih poslova o situaciji s izbjeglicama.
Zvanična Ankara već pojačava kontrole na svojim graničnim prelazima s Iranom. Te dvije zemlje dijele granicu dugu gotovo 600 kilometara.
Grčka takođe namjerava da pojača granične kontrole s Turskom.
🎥 Exclusive videos of the missile attack on Gandhi Hospital in Tehran
Yup! Jews were here alright …bombing hospitals 🏥 pic.twitter.com/h1m28YdEbX
— Nadeem Gilani (@gila47697) March 3, 2026
Pet razloga zašto bi Evropu mogao da pogodi novi migracioni talas, čak i gori od onoga iz 2015.
1. Mnogo veća populacija u Iranu nego u Siriji
Iran ima oko 93 miliona stanovnika. Sirija je prije rata 2011. imala oko 22 miliona. U sirijskom ratu oko sedam miliona ljudi napustilo je zemlju, što je 31 odsto stanovnika. Kada bi deset odsto Iranaca napustilo zemlju, to bi bilo više od devet milona ljudi.
2. Sankcije i teška ekonomska situacija
Iran je godinama pod međunarodnim sankcijama zbog nuklearnog programa i geopolitike. To znači visoku inflaciju, stalni pad kupovne moći, nezaposlenost među mladima. Ako bi se dogodio dugotrajni rat, mnogi ljudi mogli bi emigraciju vidjeti kao jedini izlaz.
3. Migraciona trasa prema Evropi već postoji
Ruta kojom su 2015. migranti dolazili u Evropu već je dobro “utabana”: Iran – Turska – Grčka – zapadni Balkan – EU. Ta istočnomediteranska i balkanska ruta već je uspostavljena tokom sirijske krize i dalje je aktivna, pa bi u slučaju nove migracije bila idealan put za nove ulaske u EU.
4. Iran već ima veliku migracijsku dinamiku
Iran je decenijama domaćin milionima izbjeglica iz Avghanistan. Prema Agenciji UN-a za izbjeglice, čak i prije novog rata, više od dva miliona tražilaca azila iz susjednog Avganistana živjelo je u Iranu.
Ako ovaj rat potraje, ti bi se ljudi takođe mogli pokrenuti i nastao bi lančani migracioni efekt u regionu. Ne treba zaboraviti ni na sukob Pakistana i Avganistana koji pridodaje dodatni migracioni potencijal prema Evropi.
5. Regionalna eskalacija pokreće talase u više država
Rat protiv Irana širi se u veliki regionalni sukob: Iran bombarduje zemlje Zaliva čiju infrastrukturu koriste Sjedinjene Države u napadima na Iran.
U rat se uključio i Hezbolah, što je izazvalo najprije vazdušne napade Izraela na Liban, a sada su i kopnene izraelske snage ušlu u tu državu.
Karitas opisuje humanitarnu situaciju na terenu kao dramatičnu.
Organizacija procjenjuje da će biti “više od million interno raseljenih osoba”. To bi značilo više izvora migracije istovremeno, što je scenario kojeg se evropske vlade najviše plaše.
Prošli ratovi i sukobi – poput onih u Siriji, Somaliji ili Jemenu – pokazuju da ljudi prvenstveno bježe unutar sopstvenih zemalja, tražeći utočište u mirnijim područjima, prije svega kod rodbine.
Nakon toga slijedi bijeg prema Evropskoj uniji, koja nije spremna za još jedan ogroman talas migranata, piše Večernji list.
