Ipak, mnogo toga ostaje neizvjesno. Hoće li Putin, koji će 2036. imati 83 godine, biti spreman predati vlast nasljedniku ili će poput careva iz prošlosti pokušati vladati doživotno? S obzirom na to da rat u Ukrajini stvara sve veće privredne i društvene probleme u Rusiji, postavlja se pitanje hoće li uopšte dočekati priliku da donese tu odluku.
Strah od puča u Kremlju
Kada je Putin 2022. pokrenuo rat, vjerovao je da će mu to obezbijediti mjesto među najvećim ruskim vođama u istoriji. Umjesto toga, ostavio ga je vjerovatno u najslabijoj poziciji tokom njegove 26-godišnje vladavine.
Umjesto pobjedničkih parada u Kijevu, Putin je sve više zaokupljen mogućom zavjerom članova ruske političke elite koji bi ga mogli svrgnuti ili čak ubiti dronovima, navodi se u procjeni neimenovane evropske obavještajne agencije koja je procurila u javnost.
U izvještaju, dostavljenom zapadnim medijima, stoji da je Kremlj pojačao mjere bezbjednosti oko Putina, uključujući zabranu korištenja telefona s pristupom internetu za zvaničnike koji rade s njim. On i njegova porodica navodno su prestali posjećivati svoje luksuzne rezidencije, a Putin nedjeljama boravi u bunkerima, među kojima su i oni u Krasnodarskoj regiji na jugu Rusije, stoji u izvještaju.
Nakon ubistva iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, u američko-izraelskom vazdušnom napadu u februaru, Rusija je počela gasiti mobilni internet u Moskvi. Ograničenja su najviše pogodila centar grada.
Gašenje interneta
Vjeruje se da je taj potez potaknut izvještajima prema kojima je Izrael uspio pratiti kretanje Hameneija i drugih visokih iranskih zvaničnika hakovanjem nadzornih kamera na ulicama. U Moskvi postoji 250.000 nadzornih kamera, a Kremlj je bio zabrinut da bi Putin na sličan način mogao postati meta Ukrajine ili drugih neprijatelja, tvrde opozicione ličnosti i ruski mediji.
Iz Kremlja su poručili da je gašenje interneta, koje je izazvalo veliko nezadovoljstvo u Moskvi, bilo nužno radi sprečavanja ukrajinskih napada, ne spominjući strahove za Putinovu bezbjednost.
Međutim, ultranacionalistički moskovski portal Cargrad naveo je da je zabrana mobilnog interneta bez presedana vjerovatno direktna posljedica “neumoljivog lova” Izraela i njegovog američkog saveznika na iranske vođe.
“Pojavile su se nove tehnologije – vještačka inteligencija, sistemi nadzora i kamere koji omogućuju praćenje kretanja ljudi”, rekao je za ukrajinsku televiziju Dmitrij Gudkov, bivši ruski zastupnik koji živi u egzilu. “Mislim da Putin prije svega sagledava tu situaciju i razmišlja o vlastitoj bezbjednosti. On već ima veliki nivo zaštite, ali ovakvi događaji sigurno mogu pojačati njegove strahove.”
Operacija nasljednik
Evropski izvještaj tvrdi da je Sergej Šojgu, bivši ministar odbrane i sadašnji čelnik ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, “povezan s rizikom od puča jer i dalje zadržava značajan uticaj unutar vojnog vrha”.
Šojgu se nedavno smatrao izuzetno bliskim Putinu, a neki su ga vidjeli i kao mogućeg nasljednika. Međutim, hapšenje njegovog bivšeg zamjenika ministra odbrane i bliskog saradnika Ruslana Calikova u martu pod optužbama za korupciju moglo bi, prema izvještaju, predstavljati upozorenje Šojguu.
Nije bilo moguće nezavisno potvrditi izvještaj, a njegovo pojavljivanje podstaknulo je sumnje da bi se moglo raditi o pokušaju zapadnih obavještajnih službi da izazovu razdor u Moskvi. Čak i opozicioni političari u egzilu sumnjaju da Šojgu ima potencijal ili želju da se suprotstavi Putinu.
“Putin ne donosi dugoročne planove”
Andrej Pivovarov, opozicioni političar oslobođen iz ruskog zatvora tokom razmjene zarobljenika 2024. godine, rekao je za Šojgua: “On je predmet sprdnje. Teško je vjerovati da bi mogao ozbiljno računati na odanost ljudi, pogotovo onih iz bezbjednosnog aparata.”
Abas Galjamov, politički analitičar u egzilu i bivši Putinov pisac govora, smatra da Putin ne donosi dugoročne planove. “Putin živi od danas do sutra. Zato trenutno ne isključuje nijednu mogućnost, pa ni onu da bi mogao otići. Razmatra nasljednike, razne ljude, i pokušava dokučiti ko bi od njih bio najpogodniji za koje zadatke”, rekao je.
Putin je 2025. godine izjavio da “uvijek razmišlja” o tome ko bi mogao vladati Rusijom nakon njega, ali nije nikoga imenovao. Ipak, analitičari su naveli nekoliko mogućih nasljednika, a među njima se ističu Aleksej Djumin, njegov bivši tjelohranitelj i ključni pomoćnik, zatim gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin te potpredsjednik vlade Dmitrij Patrušev.
