U analizi koju potpisuje Adelheid Wölfl, navodi se kako Željana Zovko u Evropskom parlamentu propagira stavove koje zastupa HDZ Bosne i Hercegovine.
“Željana Zovko očito se ne može odlučiti koju bi državu da predstavlja. Ranije je bila ambasadorica Bosne i Hercegovine a sada predstavlja Hrvatsku u Evropskom parlamentu. Međutim, mentalno je i dalje u svojoj domovini, Mostaru i Hercegovini. U Evropskom parlamentu ona lobira za šovinističke pozicije hercegovačkog HDZ-a”, piše Der Standard.
Također, navodi se kako Zovko brojnim amandmanima želi osuditi ne samo revizionizam već i težnje za jačanjem centralističke države.
“Ljudi poput Zovko godinama pokušavaju uvjeriti ostatak Evrope da su Hrvati u Bosni i Hercegovini diskriminirani. U osnovi, međutim, cilj je da se HDZ vidi kao jedini predstavnik Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prije finaliziranja najnovijeg izvještaja Parlamenta EU o Bosni i Hercegovini, Željana Zovko je čak podnijela brojne amandmane. Na primjer, želi da se u zemlji osudi ne samo revizionizam, već i ‘unitarizam’, odnosno težnja za jačanjem bosanske centralne države”, navodi Der Standard te ističe kako mnogi žele ostvariti ratne ciljeve i stvaranje “hrvatskog” dijela države zvanog Herceg-Bosna.
“Oni predstavljaju ideologiju prema kojoj ljudima treba upravljati prema etničkim kriterijima. Ljude ne doživljavaju kao građane, već kao članove etničke grupe”, stoji u analizi.
Centralističko uređenje nepoželjno
Iako verzija izvještaja Parlamenta EU o BiH, govori o tome kako državi prijeti opasnost od etno-nacionalističke retorike, Zovko je etno-nacionalizam zamijenila riječju unitarizam, smatraju u Standardu.
“Čini se da lobiranje Zovko u EU donosi plodove. Trenutno se u Bosni i Hercegovini uz podršku delegacija EU I SAD-a, odvijaju pregovori dvije stranke i reformi Izbornog zakona. HDZ Bosne i Hercegovine želi iskoristiti ovu priliku da učvrsti i održi vlastiti moć. Čak je moguć i bojkot izbora naredne godine ukoliko se izmjene ne provedu”, smatraju u Standardu.
U analizi, austrijski list je ukazao i na brojne druge presude Evropskog suda za ljudska prava koje se i dalje ne provode, a čije neprovođenje upravo i ide u korist onih koji se ne zalažu za građansku državu. To su prije svega odluke vezane za slučaje Sejdić-Finci u kojima su predstavnici Roma i Jevreja u potpunosti diskriminirani.
“Miješajući se u susjednu državu, hrvatski predstavnici u EU ne žele Bosnu i Hercegovinu učiniti modernijom i prihvatljivijom za EU, već žele još više cementirati etnonacionalizam koji regiju truje više od jednog stoljeća”, mišljenja su u austrijskom listu.
Zbog Izbornog zakona, pregovori u BiH izazivaju burne rasprave. i dok delegacije EU i Američka ambasada u BiH ističu kako bi bilo potrebno izmijeniti Izborni zakon kako bi se u budućnosti spriječile prevare, i dalje postoji problem ustavnih reformi na koje ne pristaju nacionalističke stranke.
“Reformu u pravcu jačanja prava svih građana nacionalisti odbijaju. I svi pokušaji da se to učini do sada su propali. Bakir Izetbegović je rekao ove sedmice da su stavovi njegove stranke i HDZ-a daleko jedni od drugih i da vjerovatno neće biti promjena Izbornog zakona”, piše Der Standard.
Izborni zakon i novi visoki predstavnik
Na kraju analize, austrijski list navodi da se pregovori oko izmjena Izbornog zakona vode u jeku biranja novog visokog predstavnika u BiH. Njemačka namjerava na tu poziciju postaviti Christiana Schmidta, dok sa druge strane Rusija nastoji nametnuti priču o zatvaranju OHR-a.
“Moguće je provesti odluku o imenovanju Schmidta bez ruskog pristanka, ali tada bi Rusija mogla glasati protiv produženja vojne misije EUFOR-a u BiH. Također, pitanje je da li bi novi visoki predstavnik mogao dovesti i do promjene politike u BiH”, navodi se.
Iako su u međunarodnoj zajednici postojala mišljenja i drugih zemalja, prije svega Italije, Francuske i Njemačke, interesantno je da upravo Njemačka želi delegirati svog kandidata na mjesto visokog predstavnika. Međutim, austrijski list navodi kako su u međunarodnoj zajednici uvijek postojala mišljenja onih koji se zalažu da visoki predstavnik intervenira i spriječi secesionističku politiku i BiH.
“Zbog toga, svi sa iščekivanjem žele vidjeti kako će nova američka administracija na čelu sa Bidenom djelovati u Bosni i Hercegovini”, zaključuju u analizi iz Der Standarda.
(Klix)
