Tim istraživača identificirao je nove, još nepoznate vrste puževa koji su se nalazili u zbirkama Prirodoslovnog muzeja gotovo 150 godina. Muzejske zbirke su se još jednom pokazale kao izuzetno važan izvori informacija za evidentiranje biodiverziteta.
Posebno je neočekivano bilo da oko trećine vrsta još nije evidentirano i opisano, iako su se nalazile u zbirkama Prirodoslovnog muzeja preko 150 godina, i stare su nekoliko miliona godina. Morala su se naći nova imena za 33 vrste i 9 rodova. Istraživači su jednu od vrsta posvetili gradu Beču. Mali golublji puž nazvan je “Mitrella viennensis” i živio je na livadama morske trave Beča i Badena.
„Naša studija jasno pokazuje važnost naučnih zbirki za razumijevanje biodiverziteta iz prošlosti ali i sadašnjosti. Blaga muzeja još nisu u potpunosti otkrivena i potrebni su stručnjaci da bi ih uopće mogli prepoznati”, kaže dr. Mathias Harzhauser, voditelj Geološko-paleontološkog odjela Prirodoslovnog muzeja (NHM) u Beču.
Većina nalaza datira iz 19. stoljeća, kada su na području bivše Habsburške monarhije radile stotine kamenoloma i pješčanika. Fosili sada čine dio zbirke Geološko-paleontološkog odjela muzeja. Prije oko 15 miliona godina, istočnu Austriju prekrivalo je tropsko more koje se protezalo od Beča do Kavkaza. Globalni klimatski optimum omogućio je koraljnim grebenima da rastu sve do Burgenlanda. Projekt koji je Prirodoslovni muzej pokrenuo posvećen je istraživanju puževa ovog izgubljenog mora.
