Američki predsjednik Donald Tramp ranije je ove godine više puta govorio o preuzimanju Grenlanda, a pritom je u nekoliko navrata pogrešno rekao Island. To je u zemlji od oko 400.000 stanovnika izazvalo dodatnu zabrinutost i ubrzalo raspisivanje referenduma, piše AP, prenosi Index.hr.
“Više zapravo ne možemo vjerovati SAD. Tramp se nije šalio s Grenlandom. Ovdje je bilo puno straha jer, ako silom uzme Grenland, vjerovatno smo mi sljedeći”, rekla je spisateljica Hildur Knútsdóttir, koja će glasati za nastavak pregovora s EU.
U cntru rasprave su suverenitet i ribarstvo
Island već učrdtvujr na jedinstvenom tržištu EU kroz Evropski privredni prostor, dio je Šengena i član NATO-a.
Protivnici članstva smatraju da zemlja već uživa većinu koristi evropske integracije bez odricanja od dijela svoje samostalnosti.
“Nezavisnost Islanda najdragocjeniji je resurs koji imamo. Mogućnost da donosite vlastite zakone i sami odlučujete kako će stvari funkcionisati ključna je”, rekao je Haraldur Olafsson, predsjednik evroskeptične grupe Heimssýn.
Zagovornici članstva tvrde suprotno – da se u sve nestabilnijem svijetu upravo ostanak izvan EU može pretvoriti u prijetnju islandskom suverenitetu.
Ribolovna prava mogu odlučiti
Jedno od najosjetljivijih pitanja je ribarstvo, vijekovima važan dio islandske privrede i identiteta.
Protivnici članstva strahuju da bi Island morao prihvatiti zajedničku politiku ribarstva EU i otvoriti svoje bogate ribolovne zone flotama drugih članica.
Ministarka spoljnih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir, koja podržava članstvo, tvrdi da Island neće pristati na sporazum kojim bi izgubio kontrolu nad svojim ribarstvom.
“Mi smo supersila kada je riječ o ribarstvu. Nećemo potpisati nikakav sporazum koji neće potvrditi naš suverenitet i potpunu kontrolu nad ribarstvom”, rekla je.
Predstavnici ribarske industrije ipak upozoravaju da bi trajno izuzeće Islanda iz zajedničke politike ribarstva EU bilo presedan i da nema garancija da bi Rejkjavík takav ustupak dobio.
Pregovori zaustavljeni 2013.
Island je prvi put zatražio članstvo u EU 2009, nakon sloma bankarskog sektora tokom globalne finansijske krize.
Pregovori su zaustavljeni 2013. nakon dolaska vlade desnog centra, a proces je formalno okončan 2015. godine.
Građani sada neće direktno odlučivati o ulasku u EU, nego samo o tome treba li ponovno otvoriti pristupne pregovore.
Ako većina bude protiv, pitanje će zasad biti zatvoreno. Ako većina glasa za, slijedili bi višegodišnji pregovori s Evropskom komisijom, nakon kojih bi građani na novom referendumu konačno odlučili o članstvu.
Tramp ubrzao referendum
Vlada premijerke Kristrún Frostadóttir prvobitno je planirala da održi referendum do iduće godine, ali je termin pomjeren unaprijed nakon Trampovih ponovljenih izjava o Grenlandu.
Američki Stejt department uvjeravao je islandske zvaničnike da je Tramp, kada je nekoliko puta spomenuo Island, zapravo mislio na Grenland.
Dodatne reakcije izazvao je i novi američki ambasador u Rejkjavíku William Long, koji se ranije našalio da će Island postati 52. američka savezna država, a on njen guverner. Naknadno se izvinio, ali su hiljade Islanđana potpisale peticiju protiv njegovog imenovanja.
