Sumnje među zvaničnicima Evropske unije da ih je Velika Britanija špijunirala kako bi dobila osjetljive planove u vezi sa Brexitom, ispunile su novinske stupce u Britaniji prošle nedjelje, Međutim, za mnoge u Briselu špijuniranje i prijatelja i neprijatelja je jednostavno posao kao i svaki drugi.
Za neke strane obavještajne agencije, Brisel je “meta”, jer je domaćin i Evropske unije i NATO-a, dok je za druge, poput nekih afričkih i bliskoistočnih bezbednosnih službi, fokus na velikim dijasporama koje žive u Belgiji, a koje utiču na politiku u svojim maticama, piše briselski portal.
Šef austrijske obavještajne agencije Peter Gridling izjavio je u junu da je “Brisel sada pretekao Beč” kada je u pitanju gustina “takozvanih obavještajnih službi van EU”.
Iako je špijuniranja uvijek bilo u Briselu, sa rastom značaja EU sa brojem ambasada u gradu, porastao je i broj špijuna.
“Hladni rat se vratio. Trenutno više stranih agenata sada radi u Briselu nego u godinama prije pada Berlinskog zida. Kinezi, Rusi, Amerikanci, Marokanci su veoma prisutni u Belgiji”, rekao je neimenovani bivši belgijski obavještajac i dodao da je belgijska bezbjednosna služba prethodnih godina tražila od nekih stranih agenata da napuste zemlju.
Kako se navodi, diplomate u Briselu su svjesne da ih svakog dana nadgledaju.
“Postoji zabrinutost zbog velike količine aktivnosti stranih obavještajaca”, rekao je bivši američki ambasador Hauard Gatman.
Kako je rekao, njegova kancelarija redovno je pregledana i u njoj su traženi uređaji za prisluškivanje, a nije bilo dozvoljeno ljudima da unose telefon, ali van kancelarije nije bilo načina da se spriječi da vas neko prisluškuje.
“U rezidenciju je toliko ljudi ulazilo i izlazilo, nije bilo šanse da se spreči, jednostavno ste pretpostavljali da vas Rusi i Kinezi slušaju”, rekao je Gatman.
Proslave nacionalnih praznika, kada diplomate posjećuju ambasade na prijemima, predstavljaju najbolje prilike za obavještajne aktivnosti, rekao je Gatman i dodao da su atašei koji prate ambasadore u takvim prilikama često tajni agenti obavještajne službe.
“Zbog EU i NATO-a, druge zemlje imaju značajne diplomatske i ekonomske misije u Briselu, što stvara okruženje bogato metama za sve špijunske službe”, izjavio je bivši visoki zvaničnik američke obavještajne službe, koji nije želio da mu se zna ime.
“U Brisel se lako ulazi i izlazi, što može da olakša osjetljive operacije”, rekao je on.
Kako se navodi, SAD su daleko od nevine strane na špijunskoj sceni Brisela.
Njemački list “Spiegel” je 2013. godine pisao da su dokumenti koje je objavio uzbunjivač Edvard Snouden ukazali na to da SAD sporovode operaciju elektronskog prisluškivanja institucija EU u Briselu i da su čak sakrile mikrofone u diplomatske misije EU u Vašingtonu i UN.
Dvije godine kasnije nemački magazin je objavio da je američka obavještajna služba pokušala putem njemačkih objekata da špijunira druge vlade, kompanije i institucije, uključujući i Evropsku komisiju.
EK, Evropski savjet, Evropski parlament i NATO imaju svoje sopstvene obavještajne službe, koje rade na sprečavanju špijunaže njihovih zgrada i pristup osjetljivim dokumentima.
U Evropskom savjetu su 2003. godine otkriveni uređaji za prisluškivanje, a belgijska istraga je “uprla prst” na izraelsku vladu.
Bezbjednosne službe upozoravaju i svoje zaposlene da budu oprezni kada o poslu razgovaraju u kafićima i restoranima.
“Znamo da postoje strane sile, van EU, koje pokušavaju da dođu do podataka. Naš generalni savjet je da se bude oprezan i pažljiv u javnosti”, rekao je viši zvaničnik bezbjednosne službe EU.
Dok međunarodne institucije pokušavaju da kontrolišu ono što se dešava unutar njihovih zgrada, veliki dio kontraobaveštajnog rada u gradu spada u posao belgijske službe državne bezbjednosti.
“Svaka služba ima svoje ljude ovde”, rekao je bivši viši zvaničnik belgijske obavještajne službe, i dodao da špijunska aktivnost u Briselu obuhvata oblasti od energije do odbrane i političkih pitanja poput migracije.
On je rekao da postoje prijateljske i neprijateljske službe i dodao da špijuni generalno rade na tajnom zadatku kao diplomate i tako se često predstavljaju belgijskoj bezbjednosnoj službi po dolasku u Brisel.
Kako se navodi, u zemlji ozloglašenoj po višestrukim slojevima vlade koji se međusobno prepliću, gdje se vrše koordinacije između belgijskih i evropskih bezbjednosnih institucija ima puno prostora za špijune i teško ih je uhvatiti kad se informacije ne dijele međusobno, kažu stručnjaci.
Osim toga, belgijske vlasti pred sobom imaju i druge izazove, naročito otkako je Brisel postao meta islamskog terorizma.
“Sve bezbjednosne službe su trenutno najviše fokusirane na terorizam. Imamo problema sa manjkom osoblja i resursa. Fokus na terorizmu ne znači da su iz fokusa izašli sajber i klasična špijunaža. Kada ne ulažete u otkrivanje izvora, gubite obavještajnu poziciju što je teško nadoknaditi”, izjavio je bivši belgijski obavještajac.
(Tanjug)
