Bolesti i povrede povezane s radom u Austriji prouzrokovale su društvene troškove od 12,4 milijarde evra u 2023. godini. To pokazuje nova studija Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), izrađena po nalogu Radničke komore Beča (AK Wien), koju je austrijski javni servis ORF objavio 14. oktobra.
Najveći dio troškova odnosi se na bolesti povezane s radnim uslovima, dok zaposleni snose više od polovine ukupnog finansijskog tereta. Rezultati istraživanja otvaraju pitanje koliko loši uslovi rada koštaju pojedince, privredu i sistem socijalnog osiguranja.
Bolesti stvaraju gotovo 90 odsto ukupnih troškova
Prema studiji, 88,4 odsto ukupnih troškova, odnosno gotovo 11 milijardi evra, odnosi se na bolesti povezane s radom. Na povrede na radu otpada preostalih 11,6 odsto, odnosno približno 1,4 milijarde evra.
Takva razlika pokazuje da se zaštita zdravlja zaposlenih ne može svesti samo na sprečavanje nezgoda na radnom mjestu.
Teško fizičko opterećenje, podizanje tereta, izloženost štetnim materijama i dugotrajan psihički pritisak mogu ostaviti ozbiljne posljedice po zdravlje. One se mogu odraziti na dužinu bolovanja, sposobnost za rad, prihode zaposlenih i mogućnost da nastave da rade do penzije.
Zaposleni snose najveći dio finansijskog tereta
Studija pokazuje da se troškovi bolesti i povreda povezanih s radom ne raspoređuju ravnomjerno.
Prema izračunima WIFO-a, zaposleni snose 58,3 odsto ukupnih troškova. Na zdravstveno i penzijsko osiguranje otpada 30,8 odsto, dok poslodavci snose 10,8 odsto.
Predstavnica Radničke komore Beča za socijalna pitanja Ines Stiling smatra da ovakva raspodjela pokazuje koliko je važno da poslodavci više ulažu u zaštitu zdravlja zaposlenih.
Kako je prenio ORF, Stiling je upozorila da radnici najveći dio cijene plaćaju narušenim zdravljem i znatnim gubitkom prihoda. Posljedice mogu uključivati dugotrajna bolovanja, rehabilitaciju, nezaposlenost ili trajni gubitak radne sposobnosti.
Više od 54.000 novih slučajeva psihičkih oboljenja
Među posebno značajnim nalazima studije jesu podaci o psihičkim oboljenjima povezanim s radnim opterećenjem.
Prema podacima koje je objavio ORF, u Austriji je tokom 2023. zabilježeno više od 54.000 novih slučajeva psihičkih oboljenja pripisanih profesionalnim faktorima rizika. Ukupno je procijenjeno više od 168.000 novih slučajeva bolesti povezanih s radom, a više od četiri petine odnosilo se na bolesti mišićno-koštanog sistema i psihička oboljenja.
Važno je naglasiti da ovi brojevi nisu rezultat prostog prebrojavanja pojedinačno priznatih profesionalnih oboljenja. Kako je AK objasnila za ORF, procjene su izvedene iz međunarodne baze podataka Global Burden of Disease za 2023. godinu. Ona procjenjuje koliki se dio pojedinih bolesti može pripisati faktorima rizika povezanima s radom.
Na osnovu tih procjena izračunat je broj novih slučajeva koji se mogu povezati s profesionalnim opterećenjima. Zato navedene podatke treba razumjeti kao procjenu oboljenja povezanih s radom, a ne kao broj zvanično priznatih profesionalnih dijagnoza.
Troškovi liječenja samo su dio ukupnog iznosa
Od ukupno 12,4 milijarde evra, direktni troškovi iznosili su približno 1,9 milijardi evra. Od toga je oko 1,4 milijarde bilo povezano s liječenjem u bolnicama i ordinacijama.
Preostali iznos obuhvata druge posljedice, uključujući dodatna plaćanja osiguranika, neformalnu njegu članova porodice i administrativne troškove. Značajan dio ukupnog tereta nastaje zbog izgubljene proizvodnje, smanjene produktivnosti i prihoda koje zaposleni ne ostvare zbog bolesti ili prijevremenog izlaska iz radnog života.
Ekonomistkinja WIFO-a Kristina Majrhuber objasnila je da troškovi samog liječenja čine relativno mali dio ukupne štete. Prema njenim riječima, gotovo 60 odsto ukupnog iznosa povezano je s izgubljenom ekonomskom vrijednošću, prekidima rada, padom produktivnosti i drugim posljedicama po oboljele.
Zašto je prevencija važna za zaposlene i privredu
Bolesti povezane s radom ne pogađaju samo pojedince. Dugotrajna bolovanja, smanjena radna sposobnost i prijevremeni izlazak iz zaposlenosti utiču i na poslodavce, zdravstveni sistem, penzijsko osiguranje i javne finansije.
Radnička komora zato traži snažniju prevenciju, bolju zaštitu zaposlenih od fizičkih i psihičkih opterećenja i prilagođavanje sistema profesionalnih bolesti rizicima savremenog radnog okruženja.
Nalazi studije ukazuju na to da se troškovi loših radnih uslova ne mogu procjenjivati samo prema broju povreda ili računima za liječenje. Dugoročne posljedice po zdravlje, prihode i radnu sposobnost predstavljaju veliki dio ukupnog društvenog tereta.
