Broj zahteva za azil u Austriji u 2017. prepolovljen

BEČ – Broj podnetih zahteva za azil u Austriji drastično je smanjen prošle godine, pokazuju statistički podaci Ministarstva unutrašnjih poslova.

Tako je prošle godine za 41,5 odsto manje zahteva za azil podneto nego 2016. a na prvim mestima zemalja porekla su Sirija i Avganistan.

Prošle godine podneto je ukupno 24.735 zahteva za azil, a od tog broja 30 odsto otpada na podnosioce molbi iz Sirije, a 15 odsto na Avganistance.

Zatim slede Pakistan, Nigerija, Irak i Rusija sa po šest odsto.

Iran, Somalija i Ukrajina bile su prošle godine među prvih 10 zemalja porekla podnosioca molbi za azil.

Zapažen je i rast molbi od građana Gruzije, koji je porastao na 454, a dok ih je 2016. bilo 350.

Za razliku od Nemačke prošle godine je opao broj podnosilaca molbi za azil iz Turske.

U godini neuspelog puča u Turskoj, Ministarstvo unutrašnjih poslova primilo je 346 zahteva za azil turskih državljana, a prošle godine 299.

U prošloj godini je 51 odsto svih podnetih zahteva odobreno, među kojima najveće šanse imaju izbeglice iz Sirije, kojima je u 92 odsto slučajeva omogućen ostanak u zemlji, dok je kod Avganistanaca šansa na pozitivan odgovor 47 odsto, a kod Pakistanaca svega dva procenata, kod Ukrajinaca svega jedan odsto.

Zanimljiv je i podatak da je prošle godine čak dvoje Nemaca zatražilo azil u Austriji, a iz Italije ih je bilo troje.

I iz Australije jedna osoba je zatražila azil u Austriji, sa Novog Zelanda tri, kao i jedna osoba iz SAD.

Što se tiče bivših jugoslovenskih republika, 45 državljana BiH zatražilo je prošle godine azil u Austriji, iz Hrvatske tri, Makedonije 117, Srbije 145. Sa Kosova je azil zatražilo 150 ljudi.

Kada je reč o pozitivnim odgovorima na zahteve za azil, državljanima BiH odobreno je svega tri zahteva, što je udeo od 4,9 odsto, za Kosovo je udeo 2,2 odsto, odnosno četiri pozitivna odgovora, kod Hrvata su svi zahtevi odbijeni, a kod Makedonaca dva prihvaćena što je 1,4 odsto pozitivnih odgovora.

Sedam lica iz Srbije dobilo je pravo na azil u Austriji, što je udeo pozitivnih odgovora od 3,3 odsto.

Inače zemlje Zapadnog Balkana proglašene su u Austriji takozvanim bezbednim trećim zemljama, u koje je moguće proterati lica, jer ne postoji opasnost po njihovu bezbednost.

(Kurir.rs/ Tanjug ,Foto: Fonet/ AP)

Pročitajte još

Popularno