Ključne godine za razvoj
Dok su prijašnje generacije odrastale uz igre na otvorenom i čitanje, djeci generacije Alfa od najranije dobi su dostupni kratki video-zapisi i igre na tabletima. Učitelji i roditelji primjećuju da djeca zbog previše vremena pred ekranima slabije komuniciraju s vršnjacima, a mobiteli su im zanimljiviji od stvarne interakcije. Sada je naučno potvrđeno da to utiče i na razvoj mozga.
Kako bi utvrdili vezu između vremena provedenog pred ekranom i razvoja djeteta, istraživači s instituta Inserm i Nacionalnog univerziteta u Singapuru analizirali su podatke iz opsežne studije “Odrastanje u Singapuru prema zdravim ishodima”.
Roditelji su bilježili koliko vremena djeca provode pred ekranom u šest različitih starosnih grupa, a naučnici su godinama kasnije mjerili njihov školski uspjeh i pamćenje.
Rezultati za 502 djece bili su nedvosmisleni. Djeca koja su u ranoj dobi provodila više vremena pred ekranom kasnije su imala slabiji školski uspjeh i lošije pamćenje. Istraživanje je posebno izdvojilo dvije starosne grupe kao najkritičnije za razvoj ako je dijete previše izloženo ekranima.
Najosjetljivije razdoblje
Studija, koja je pratila djecu od dojenačke dobi do srednjeg djetinjstva, pokazala je da su najviše pogođena ona djeca koja su najviše vremena pred ekranima provodila u dobi od 18 mjeseci do pet godina. Te su godine ključne za razvoj.
S 18 mjeseci dijete ostvaruje napredak u kognitivnom, fizičkom, emocionalnom i društvenom smislu. Djeca te dobi, do 24. mjeseca, trebalo bi da samostalno hodaju, prepoznaju poznate predmete i ljude te započnu komunikaciju s vršnjacima.
U dobi od dvije do pet godina djeca počinju oponašati druge, pokazuju veću samostalnost, imenuju poznata mjesta, prate jednostavna uputstva i osmišljavaju maštovite igre. Kada djeca provode vrijeme ispred televizora ili iPada, gube vrijeme i priliku za samostalnost potrebnu za dostizanje tih razvojnih prekretnica, što može dovesti do zastoja u razvoju.
“Učinci koje smo uočili u dobi od jedne godine bili su najizraženiji u poređenju sa svim ostalim praćenim razdobljima”, objasnili su autori studije. “To upućuje na to da rano djetinjstvo može biti razdoblje pojačane osjetljivosti, kada je mozak u razvoju posebno podložan uticajima jer ekrani zamjenjuju interakcije ključne za učenje.”
Iako je uticaj bio nešto manji u dobi od dvije do pet godina, istraživači svejedno upozoravaju roditelje da ograniče vrijeme pred ekranima jer ono ozbiljno utiče na dječji napredak u školi i sposobnost pamćenja.
Umjerenost je ključna
Sat vremena pred ekranom može se činiti kao spas kada roditelji imaju puno obaveza. Iako kratke pauze uz tablet ili mobilni neće naštetiti djetetu, problem nastaje ako to postane navika koja stvara djecu zaokupljenu ekranima i s manje kreativnosti u budućnosti.
Od rođenja do 18. mjeseca preporučuje se izbjegavati ekrane što je više moguće, uključujući mobilne, računare, tablete i televizore. Slična preporuka vrijedi i za dob od 18 mjeseci do dvije godine. Vrijeme pred ekranom treba da bude minimalno, a roditelj bi trebalo da bude prisutan kako bi djetetu objasnio šta vidi i pomogao mu da iz te interakcije nauči više.
Tek u dobi od dvije do pet godina vrijeme pred ekranom može se postupno povećati na najviše jedan sat dnevno. Preporučuje se odabir kvalitetnih programa koji podstiču učenje, a ne služe samo za zabavu.
Važno je zapamtiti da roditelj nije loš ako djetetu dopusti da pogleda crtani ili odigra igru na tabletu. U svijetu u kojem tehnologija dominira, normalno je da se djeca susreću s takvim oblicima zabave. Ipak, važno ih je podsticati i na druge aktivnosti, poput boravka u prirodi, čitanja knjiga i maštovite igre, kako bi se mogli uspješno razvijati i biti svestraniji pri polasku u školu, prenosi Index.hr.
