Najrašireniji način informisanja
Godina 2026. predstavlja “značajnu prekretnicu: prvi put je konzumacija vijesti sa društvenih medija i video-mreža, s udjelom od 54 posto, pretekla sve ostale izvore i postala najrašireniji način informisanja na globalnom nivou”, napisao je Jim Egan, glavni autor izvještaja Reutersovog instituta za studij novinarstva.
Godišnji izvještaje ovog instituta, koji djeluje pri Univerzitetu u Oksfordu, smatra se ključnim pokazateljem trendova koji mijenjaju medijsku scenu. Istraživači su svoja otkrića utemeljili na internetskim anketama koje je YouGov sproveo početkom ove godine na uzorku od gotovo 100.000 ljudi u 48 zemalja.
Ovogodišnje izdanje pokazalo je da je 54 posto ispitanika u sedmici prije ankete vijesti pratilo putem društvenih medija ili video-platformi. Taj se postotak penje na 56 posto ako se uključe i AI chatbotovi poput ChatGPT-a. Time su nadmašili televizijske vijesti, koje je navelo 52 posto ispitanika, aplikacije i portale novinskih kuća sa 51 posto te radio sa 21 posto.
Smanjeni prihodi
Iako je ovo prvi put da su nove platforme u prosjeku globalne ankete nadmašile stare, u pojedinim zemljama ta se prekretnica dogodila i ranije. U nekim državama, posebno u Evropi, internetske stranice i aplikacije tradicionalnih medija zasad i dalje vode.
“Bolje je na ovo gledati kao na pomak, a ne kao na naglu promjenu, ali svejedno je riječ o važnom trenutku”, napisao je Egan. U globalnoj anketi, troje od deset ispitanika izjavilo je da su im društveni mediji ili video-platforme glavni izvor vijesti.
Među osobama u dobi od 18 do 24 godine taj se udio penje na polovinu. Različite društvene mreže takođe podstiču različite obrasce korištenja. Većina ispitanika posjećivala je X ili YouTube ciljano kako bi pronašla vijesti, dok su na Facebooku, Instagramu i TikToku korisnici češće nailazili na vijesti obavljajući druge aktivnosti.
Televizija je ostala vodeći izvor vijesti samo među osobama u dobnim grupama od 45 do 54 godine te starijima od 55. Podaci o korištenju aplikacija i portala tradicionalnih medija takođe su poražavajući, jer ih nijedna dobna grupa nije navela kao svoj prvi izbor za informisanje.
“To ima očite posljedice na mogućnosti dosezanja publike, njenog angažmana i potencijala za unovčavanje sadržaja”, napisao je Egan, bivši viši direktor u BBC-ju. Razmjere izazova u obezbjeđivanja prihoda za finansiranje novinarstva vidljivi su i iz podatka da samo 17 posto ispitanika plaća za online informacije.
U međuvremenu su internetski divovi poput Googlea i Mete preuzeli ogroman udio na tržištu oglašavanja – na štetu tradicionalnih medija. Izvještaje na 180 stranica potvrđuje dugogodišnje trendove koji utiču na medije, uključujući rastuću potražnju za video-sadržajem, sve veću moć pojedinačnih kreatora vijesti i pad povjerenja u tradicionalne medije.
Gubitak povjerenja
Potonja je stavka pala na dosad najniži nivo – samo 37 posto ispitanika izjavilo je da vjeruje “većini vijesti većinu vremena”. Ljudi se takođe sve više okreću AI chatbotovima za vijesti, što je bila tema prošlogodišnjeg izvještaja Reutersovog instituta.
Oko 10 posto ispitanika izjavilo je da sedmično koristi chatbotove za informisanje, što je porast u odnosu na sedam posto prošle godine. “Kako odgovoriti na brzi razvoj i širenje generativne vještačke inteligencije jedini je i najveći izazov s kojim se danas suočavaju čelnici medija i donosioci politika”, napisao je Egan.
Uopšteno, primijetio je “izraženu nestabilnost u mnogim pokazateljima” koji se prate u izvještaju, a sve u kontekstu povećane geopolitičke neizvjesnosti. “Dijelovi ovogodišnjeg izvještaja predstavljaju uznemirujuće štivo, ali ovo je posebno turbulentno vrijeme kako za medijski sektor, tako i za svijet u cjelini”, zaključio je Egan, prenosi Index.hr.
