Evropska unija više ne želi da nemo posmatra kako Bliski istok zahvata požar, javlja ARD sa Kipra, gdje je održan dvodnevni neformalni samit EU i gostiju. Ili, kako je po završetku samita rekao predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta: “Mi nismo dio problema, ali jesmo dio rješenja.”
Čini se da se EU trgnula iz ukočenosti i osjećaja da u regionu nema šta da kaže. To se dijelom može pripisati i predsjedavanju Kipra, zemlje koja je dobro umrežena u regionu – srećna okolnost, kako ocjenjuje ARD, prenosi DW.
EU se zemljama u regionu nudi kao partner i zato je, između ostalog, pozvala šefove vlada Egipta, Libana i Sirije, izvještava ARD. Košta je pozvao na prekid vatre, otvaranje Ormuskog moreuza i na to da Iran ne raspolaže nuklearnim oružjem. Kako navodi ARD, dodao je da će Unija dati svoj doprinos.
Ekonomske posljedice napada na Iran pogađaju gotovo sve države članice EU – ali, kako izvještava ARD, svaka reaguje drugačije. Jedinstvenu strategiju EU protiv visokih cijena energenata šefovi država i vlada nisu ponijeli kući, već samo opšte preporuke. Konkretne mjere olakšanja zemlje zasad treba same da obezbijede.
Olakšanje zbog Orbanovog poraza
Uprkos brojnim problemima, raspoloženje na Kipru bilo je bolje nego na prethodnim samitima, kako javlja ARD. Već prve večeri olakšanje je, prije svega, izazvala činjenica da mađarski premijer Viktor Orban više nije sjedio za stolom.
“Konačno bez Rusije”, našalio se poljski premijer Donald Tusk, prenosi ARD. Šefovi država i vlada, navodi ARD, nikada nisu mogli biti sigurni da li se informacije iz njihovih krugova prosljeđuju Moskvi. To bi sada trebalo da se promijeni.
Zelenski i odbrana EU
Od toga mnogo očekuje i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski – možda i previše, ocjenjuje ARD. On teži brzom članstvu Ukrajine u EU. Međutim, u mnogim zemljama postoje ozbiljne rezerve – među njima je Njemačka.
Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je na samitu: “Svima je jasno da trenutno članstvo Ukrajine u EU, naravno, nije moguće.” On predlaže postepeno približavanje.
Zelenski ne dolazi praznih ruku, piše ARD. Ukrajina ima jednu od najmodernijih armija, što bi i EU učinilo snažnijom, rekao je tokom kratke posjete Kipru.
Zelenski, pritom pogađa pravi trenutak, navodi ARD. Evropska komisija dobila je zadatak da izradi plan sprovođenja takozvanog člana 42.7 evropskih ugovora – svojevrsne klauzule o uzajamnoj pomoći, nalik članu 5 NATO-a, ali bez Sjedinjenih Država, kako je objasnio kiparski premijer Nikos Hristodulidis.
Tačka pucanja: budžet EU
Ali odbrana košta, a time Unija dolazi do sljedeće velike tačke sporenja – budućeg budžeta EU. Evropska komisija hoće više novca, između ostalog i za odbranu – prošle godine je predložila budžet od dva biliona evra – za period od 2028. do 2034. godine. Tekući sedmogodišnji budžet (2021–2027) odobren je u visini od 1,21 biliona evra.
S obzirom na važne izbore sljedeće godine, u Poljskoj, Finskoj, Italiji, Španiji i u Francuskoj, EU želi da postigne dogovor prije 2027. kako bi se, između ostalog, izbjegao mogući rizik da krajnje desničarska vlada u Francuskoj dodatno zakomplikuje postizanje sporazuma.
Zemlje EU koje uplaćuju najveći dio sredstava jasno su stavile do znanja da se protive znatnom povećanju u odnosu na sadašnji budžet.
Novi holandski premijer Rob Jeten već je poručio: “Ne sa nama.” Budžet koji je predložila Komisija “mora biti značajno smanjen”. Bilo bi “neprihvatljivo” da Holandija, kao jedan od najvećih uplatilaca u budžet EU, vidi kako njen doprinos “zaista eksplodira”, dodao je Jeten.
Njemački kancelar Fridrih Merc odbacio je veće zaduživanje – na čemu insistira Francuska – i rekao da je vrijeme da EU bira svoje bitke. “Postavljaćemo nove prioritete. To znači da ćemo morati da smanjimo potrošnju u evropskom budžetu u drugim oblastima”, rekao je novinarima.
Na naplatu stiže dug iz vremena pandemije – treba još novca
Konačni dogovor o dugoročnom budžetu uslijediće poslije, kako se očekuje, napetih razgovora između Evropskog parlamenta i država članica.
Sljedeći budžet EU predviđa da Unija počne da otplaćuje isotorijksi visok dug od 800 milijardi evra nastao u vrijeme pandemije virusa korona.
Ali se tome protive neki poslanici Evropskog parlamenta koji bi više voljeli da se obaveze prebace za kasnije, prenosi afp. Oni takođe žele uvođenje poreza na nivou EU za najveće svjetske tehnološke kompanije.
“Potreban nam je novi novac da bismo servisirali stari dug i to je nešto o čemu ćemo tražiti od država članica da razmisle”, rekla je u Nikoziji predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je za EU “neophodno” da razvije nove izvore prihoda zasnovane na “sopstvenim resursima” – što je diplomatski termin za poreze koji bi se slivali direktno u kasu EU, poput onih na dobit tehnoloških giganata ili emisije ugljen-dioksida.
“Bez toga, izbor je surov: ili veći nacionalni doprinosi ili manja mogućnost potrošnje”, rekla je ona na konferenciji za novinare poslije razgovora.
Irski premijer Majkl Martin, čija će zemlja od jula poslije Kipra preuzeti rotirajuće predsjedavanje EU, rekao je da očekuje teške pregovore. “Moraće da se postigne kompromis”, rekao je. “Neki smatraju da je budžet već sada previsok. Drugi misle da nije dovoljno visok.”
