Hanff je otkrio datoteku od četiri gigabajta pod nazivom “weights.bin” u direktoriju “OptGuideOnDeviceModel”. Riječ je o datoteci koja sadrži “težine” – naučene parametre koji AI modelu omogućuju procjenu važnosti različitih podataka.
Konkretno, radi se o Googleovom AI modelu Gemini Nano, dizajniranom za rad direktno na uređaju korisnika umjesto u oblaku. “Chrome nije tražio dopuštenje. Ne obavještava korisnika o tome. Ako korisnik i obriše datoteku, Chrome je jednostavno ponovno preuzme”, napisao je Hanff.
Ćutanje Googlea i bijes korisnika
Mnoga pitanja o posljedicama ovog preuzimanja i uticaju na performanse uređaja ostaju otvorena, osim očitog zauzimanja značajne količine prostora za pohranu. Ali, nedostatak transparentnosti i sve veći otpor prema nametanju vještačke inteligencije ne idu Googleu u prilog. Kompanija se o ovom pitanju još nije oglasila, a na pitanje za komentar nije odgovorila. Korisnici interneta, već dugo oprezni prema nametanju AI tehnologije bez pristanka, izrazili su svoje ogorčenje.
“Ostavimo sad po strani vještačku inteligenciju i klimu, moj je stvarni problem što Google instalira bilo što bez mog pristanka, bez obzira na veličinu”, napisao je jedan korisnik Reddita. “Srećom, ne koristim Chrome, za mene je to Firefox.” Drugi smatraju da Google na ovaj način želi vještački naduvati statistike o korištenju svoje AI tehnologije.
“Sve ovo rade samo kako bi tržištu mogli pokazati da ljudi zaista ‘koriste’ njihovo AI smeće”, komentarisao je jedan korisnik. “Vještačka inteligencija je takvo sranje da je kompanije moraju gurati ljudima niz grlo. Znaju da ovo niko nije tražio”, dodao je drugi, dok je treći zaključio: “Malo je toga što je Google mogao učiniti da brže otjera korisnike s Chromea od ovoga.”
Pravne posljedice i kako se zaštititi
Hanff tvrdi da bi, s obzirom na milijarde korisnika Chromea, ova instalacija mogla uzrokovati “između šest hiljada i šezdeset hiljada tona ekvivalenta emisija CO2, zavisno od toga koliko uređaja primi datoteku”. Osim ekološke zabrinutosti, Hanff ističe da bi Googleovo postupanje moglo predstavljati “direktno kršenje” propisa Evropske unije o zaštiti podataka, uključujući Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR). “To je doslovno definicija zlonamjernog softvera”, optužio je jedan korisnik na društvenoj mreži X.
Kako je Hanff objasnio na svom blogu, preuzimanje datoteke pokreće se ako su u pregledniku aktivirane zadane AI karakteristike. “Na svakom računaru koji zadovoljava hardverske zahtjeve, Chrome tretira korisnikov hardver kao odredište za isporuku i zapisuje model”, napisao je. Kako bi se spriječila ponovna instalacija, savjetuje ručno isključivanje AI karakteristika u postavkama preglednika. Googleov Chrome nije jedini preglednik koji se našao na udaru kritika zbog AI-ja.
Nakon negodovanja korisnika, Mozilla je obećala uvesti opciju za potpuno isključivanje svih novih AI funkcija u Firefoxu. S druge strane, konkurentski preglednik Vivaldi zauzeo je drugačiji stav. Izvršni direktor Jon von Tetzchner u avgustu je obećao da će se kompanija “odlučiti za ljude umjesto za pompu”. “Nastavićemo razvijati preglednik za znatiželjne umove, napredne korisnike, istraživače i sve koji cijene nezavisnost”, napisao je tada. “Ako vještačka inteligencija doprinosi tom cilju, a da pritom ne krade intelektualno vlasništvo, ne ugrožava privatnost ili otvoreni internet, koristićemo je. Ako ljude pretvara u pasivne potrošače, nećemo.”
