Hrvat vlasnik najvećeg svjetskog ilegalnog servisa za kibernetičke napade

Vlasnik najvećeg svjetskog ilegalnog internetskog servisa za kibernetičke napade, Webstresser.org je 19-godišnji Hrvat, saopćio je MUP Hrvatske.

Mladić je uhapšen i prijavljen za krivična djela protiv računarskih sistema pa mu prijeti zatvorska kazna od jedne do osam godina.

U MUP-u ističu da je Webstresser.org najveći svjetski internetski servis na kojem su korisnici mogli iznajmiti uslugu DDoS (Distributed Denial of Service) kibernetičkih napada na vlasnike internetskih stranica u cijelom svijetu.

S više od 136.000 registriranih korisnika i četiri miliona kibernetičkih napada do aprila 2018. Webstresser je predstavljao najveću prijetnju za ključne on-line usluge koje nude banke, poslovni sektor i državne institucije širom svijeta, javlja Hina.

„Webstresserom je upravljao devetnaestogodišnji hrvatski državljanin koji je uhapšen 24. aprila 2018. te je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo Teška kaznena djela protiv računarskih sistema, programa i podataka, za koje je zapriječena kazna zatvora od jedne do osam godina”, objavio je MUP na svojoj internetskoj stranici.

Dodaju da su kriminalističko istraživanje proveli službenici novoosnovane Službe kibernetičke sigurnosti „te time potvrdili spremnost hrvatske policije da se bori s najsloženijim oblicima kibernetičkih prijetnji”.

Osim hrvatskih policajaca, u operativnoj akciji su, uz podršku Europola, sudjelovale i nacionalne policijske službe Holandije, Velike Britanije, Kanade, Srbije, Španije, Italije i Hong Konga koje su uhapsile pomagače i korisnike usluga DDoS napada.

Međunarodna policijska saradnja, dodaju u MUP-u, bila je ključna za izvrsne rezultate operativne akcije koja je provedena pod kodnim imenom Manufaktura.

Tokom provođenja DDoS napada, koje je omogućavao Webstresser, napadač daljinski upravlja povezanim uređajima spojenima na internet te usmjerava veliku količinu internetskog prometa prema određenoj web stranici ili internetskoj platformi, što za posljedicu ima usporavanje rada web stranice žrtve ili njenu potpunu nedostupnost te tako korisnici Internet servisa nisu u mogućnosti pristupiti različitim on-line uslugama.

Nekada su počinitelji koji su izvršavali DDoS napade trebali biti dobro upućeni u načine funkcioniranja internetske tehnologije, no s pojavom ilegalnih servisa poput Webstressera, to više nije slučaj. Svaki korisnik Webstressera mogao je platiti naknadu putem on-line platformi za plaćanje ili u kriptovalutama poput Bitcoina te mu je za iznos već od 15 eura na raspolaganje stavljena infrastruktura koja omogućuje DDoS napade na web stranice po izboru korisnika.

(Fena)
Facebook Komentari

Pročitajte još

Popularno