Sada se čini da je to bila pogrešna procjena – jedna od nekoliko koje su njemački lideri napravili tokom Trampovog rata protiv Irana.
Zvaničnici Pentagona su u petak rekli da planiraju da premjeste 5.000 vojnika iz Njemačke u Sjedinjene Države i širom svijeta u narednoj godini. Njemački zvaničnici nisu odmah reagovali javno.
Amerikanci su privatno jasno stavili do znanja da je potez imao za cilj kažnjavanje Njemačke zbog toga što nije više pomogla u ratnim naporima, kako je Tramp zahtijevao, i zbog kritikovanja Trampove strategije sa najviših nivoa.
Do te objave, konsenzusno mišljenje u njemačkoj politici izgledalo je da Tramp najvjerovatnije blefira sa svojim prijetnjama o preraspoređivanju. Pokušao je, i nije uspio, da povuče dio od 35.000 američkih vojnika iz Njemačke na kraju svog prvog mandata. Sada bi mu bilo potrebno odobrenje Kongresa da pomjeri trupe iz Evrope.
Početkom marta, kada je njemački kancelar Fridrih Merc posjetio Trampa u Vašingtonu, rekao je da je predsjednik SAD uklonio svaku prijetnju smanjenjem broja trupa.
“Predsjednik Tramp me je takođe uvjerio, ne samo danas, već još jednom, da će Sjedinjene Države zadržati svoje vojno prisustvo u Njemačkoj”, rekao je Merc novinarima na konferenciji u blizini Kapitola, ubrzo nakon sastanka sa Trampom.
Njemački lideri su takođe bili uvjereni da je Trampovoj administraciji potrebno njeno vojno prisustvo u Njemačkoj koliko i Nijemcima, ili čak i više. Za razliku od nekih drugih evropskih saveznika, Njemačka je dozvolila Americi da pomogne u pokretanju napada na Iran iz baza unutar njemačkih granica. Ona je nastavila da dozvoljava povrijeđenim Amerikancima da se liječe u velikoj američkoj bolnici na njemačkom tlu koja je decenijama smještala Amerikance povrijeđene u ratovima, uključujući Avganistan i Irak.
Tiha ravnodušnost Njemačke prema mogućnosti povlačenja trupa ponovo se odrazila ove nedjelje.
Fridrih Merc se nije javno izvinio niti povukao od svojih naizgled improvizovanih komentara u ponedjeljak, u kojima je oštro kritikovao Trampovu ratnu strategiju. Njemačkim srednjoškolcima je rekao da Sjedinjene Države “nemaju strategiju” za okončanje rata i da su iranski pregovarači “ponizili” cijelu američku naciju.
U četvrtak je Merc, koji je uložio značajna sredstva u izgradnju odnosa sa Trampom tokom prošle godine, rekao njemačkim vojnicima u gradu Minsteru da “održavamo bliske i povjerljive kontakte sa našim partnerima, uključujući i posebno u Vašingtonu”.
Naglasio je da je odnos sa Vašingtonom odnos uzajamnog poštovanja i pravedne podjele bezbjednosnih tereta.
“Ovo transatlantsko partnerstvo je posebno važno za nas, i za mene lično”, rekao je, ali se nije izvinio za komentare koji su izazvali svađu sa Trampom.
Zatim je Mercov vicekancelar, Lars Klingbajl, u petak dodatno podigao tenzije, aplaudirajući na još jednu kritičnu Trampovu objavu na društvenim mrežama.
U govoru povodom Prvog maja, Klingbajl je branio Merca od kritika Donalda Trampa.
“Zaista nam trenutno nisu potrebni savjeti Donalda Trampa. Trebalo bi da vidi kakav je nered napravio ratom”, dodao je Klingbanjl.
Inače, Klingbajl predvodi socijaldemokrate, stranku lijevog centra koja je manji partner u vladajućoj koaliciji na čijem čelu su demohrišćani desnog centra Fridriha Merca. U prošlosti je bio kritičniji prema Trampu nego Merc. Takođe je putovao sa Mercom u Minster i u posljednje vreme je s njim blisko sarađivao oko niza unutrašnjih pitanja.
Tramp je stalno iznenađivao njemačke lidere svojim ponašanjem u ratu. Nakon što se Fridrih Merc sastao sa predsednikom u Ovalnom kabinetu i tokom ručka u Bijeloj kući u martu, neki zvaničnici su otišli uvjereni da sukob neće dugo trajati jer je Tramp već izražavao zabrinutost zbog ekonomskih posljedica skokova cijena energije povezanih sa ratom.
Umjesto toga, američki predsjednik je nastavio sa napadima čak i nakon što su cijene benzina i prirodnog gasa naglo porasle zbog zatvaranja Ormuskog moreuza od strane Irana.
Njemački zvaničnici su takođe vjerovali da su pronašli neku vrstu kompromisa sa Trampom oko njegovih zahtjeva da Evropa pošalje vojnu imovinu kako bi obezbijedila moreuz i ponovo ga učinila bezbjednim za plovidbu.
Mjerc je iznova ponavljao da će se Njemačka pridružiti takvim bezbjednosnim naporima, uključujući i slanje minolovaca, ali samo pod dva uslova: Nijemci su želeli trajni prekid vatre, za razliku od privremenog koji je trenutno na snazi. I da bi se pridržavali njemačkog ustava, željeli su da napori imaju blagoslov međunarodnog tijela, poput Ujedinjenih nacija ili Evropske unije.
Izgleda da to nije bilo dovoljno za Donalda Trampa. U petak, zvaničnik Pentagona nije samo naveo komentare Fridriha Merca kao razlog za povlačenje trupa. Zvaničnik je takođe naveo njemački neuspjeh da sam doprinese ratnim naporima u Iranu, pi[e telegraf.rs.
