Ekonomisti MMF-a Pjer-Olivije Gurinša, Borha Grasija, Delfin Pradi i Rodrigo Valdes navode u analizi da aktuelni energetski šok, izazvan ratom na Bliskom istoku i rastom cijena nafte i gasa, predstavlja klasičan negativan šok ponude koji povećava inflaciju i usporava privredni rast.
MMF ocjenjuje da vlade ne treba da pokušavaju da potpuno zaustave rast cijena kroz široke subvencije i zamrzavanje cijena, osim u izuzetnim situacijama, jer takve mjere mogu da budu veoma skupe i teško održive, kao i da dodatno povećaju globalnu tražnju za energijom.
Umjesto toga, Fond preporučuje privremenu i ciljanu pomoć najugroženijim domaćinstvima kroz gotovinske transfere i postojeće sisteme socijalne zaštite, kako bi se sačuvali tržišni cjenovni signali i ograničili budžetski troškovi.
Eksperti MMF-a upozoravaju da siromašnija domaćinstva troše dva do tri puta veći dio prihoda na energiju i hranu nego bogatiji slojevi stanovništva, zbog čega su posebno izložena rastu cijena.
Kada je riječ o kompanijama, MMF preporučuje kratkoročnu pomoć za likvidnost, poput državnih garancija za kredite, poreskih odlaganja i kreditnih linija, umjesto direktnih subvencija ili ubrizgavanja kapitala.
Fond navodi da bi opšte subvencije za energiju, smanjenje poreza ili kontrola cijena mogli da budu opravdani samo ako je šok privremen, ako postoji rizik od nekontrolisanog rasta inflacije i ako država ima dovoljno fiskalnog prostora da podnese troškove.
MMF ističe da su zemlje u razvoju u težoj poziciji od razvijenih ekonomija zbog slabijih socijalnih sistema, većeg udjela hrane i energije u potrošnji građana i skupljeg zaduživanja, navodi se u analizi objavljenoj na veb-stranici Fonda.
U zaključku analize, Fond poručuje da vlade treba da primjenjuju “disciplinovan i postepen pristup”, počev od ciljanih i privremenih mjera, uz dodatne intervencije samo ako se kriza produbi.
